Sigurnosnom situacijom na zapadnom Balkanu zadovoljno je 64 posto građana koji žive u tom regionu, pokazalo je istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), predstavljeno danas.
Organiziranani kriminal, terorizam, migrantska kriza i lažne vijesti predstavljaju sigurnosne izazove za najveći broj građana.
RCC je formiran 2008. godine kao nasljednik Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, s ciljem da pomaže regionalnu saradnju i podržava evropske i euroatlantske integracije u jugoistočnoj Evropi, prenosi Glas Amerike.
Šest država
Istraživanje pod nazivom #SecuriMeter 2021 sprovedeno je u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu u periodu od 28. januara do 19. februara ove godine. U anketi je učestvovalo više od 6.000 ljudi.
Istraživanje je pokazalo da građani među ključnim razlozima koji imaju negativni uticaj na njihov osjećaj sigurnosti vide ekonomsku krizu, siromaštvo i socijalnu isključenost (63 posto), kriminal, organiziranani kriminal i vandalizam (58 posto), pandemiju (53 posto), prirodne katastrofe, klimatske promjene i zagađenje (29 posto), dok je za 26 posto ispitanika to migrantska kriza.
Na pitanje koji su najhitniji izazovi koje bi region trebalo riješiti kada je riječ o sigurnosti, 92 posto je ukazalo na organizirani i finansijski kriminal, 88 posto na borbu protiv terorizma, 86 posto vjeruje da je to migrantska kriza, a 84 posto ističe cyber sigurnost.
Svi protiv organiziranog kriminala. Da li je moguće?
Sedamdeset posto ispitanika smatra da su nedovoljni kapaciteti nadležnih institucija najveći problem u borbi protiv organiziranog kriminala, a 60 posto da je potrebno da nadležne institucije razmjenjuju informacije sa partnerima iz Evropske unije (EU).
Nešto više od polovine (54 odsto) vjeruje da bi agencije za sprovođenje zakona trebalo da čine više na suzbijanju organiziranog kriminala. Gotovo isti procenat ispitanika je mišljenja da je korupcija glavni razlog za loš učinak institucija u borbi protiv organiziranog kriminala.
Da region ima kapacitet da se nosi sa prekograničnim prijetnjama organiziranog kriminala slaže se većina anketiranih (53 odsto).
Organizirani kriminal je sve veća prijetnja ne samo za zemlje zapadnog Balkana, već na globalnom nivou, rekao je Agron Sojati, šef Integrativnog upravljanja unutrašnjom sigurnošću u RCC, u online debati koja je pratila prezentaciju istraživanja. Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da organizirane kriminalne grupe samo na trgovini ljudima godišnje zarade između 30 i 50 miliona eura.
Kao jedan od uzroka loših rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala, Sojati vidi korupciju.
“Takođe, mi živimo u malim društvima, u kojima se gotovo svi poznaju, tako da to dodatno otežava borbu”, smatra Agron Sojati.
Borba protiv terorizma i cyber sigurnost
Blizu 50 posto ispitanika ne podržava povratak ljudi koji su išli da se bore na stranim ratištima i njihovih porodica. S druge strane, 43 posto anketiranih podržava taj proces.
Prema navodima istraživanja, 40 posto građana zapadnog Balkana smatra da povratak stranih boraca i njihovih porodica u njihove lokalne zajednice neće uticati na njihov osećaj lične sigurnosti, dok 55 posto vjeruje da bi se osjećali pomalo ili vrlo nesigurno.
Da policija i druge službe rade dovoljno u borbi protiv terorizma vjeruje 56 posto građana, dok se 39 posto ispitanika ne slaže s tom ocjenom.
Četrdeset četiri posto građana zapadnog Balkana ukazalo je na to da postoji velika vjerovatnoća za online radikalizaciju njihove djece ili rođaka i prijatelja. Zbog toga što smatra da ne postoje efikasni načini za za kontrolu radikalizacije na internetu uplašeno je 26 posto.
Četvrtina ispitanika vjeruje da će situacija u vezi sa nasilnim ekstremizmom poboljšati u naredne tri godine.
Još 2015. godine je bilo jasno da je veliki broj ljudi sa zapadnog Balkana regrutiran u redove militanata takozvane Islamske države (ISIL), kaže Agron Sojati. Osim toga, dodaje on, ISIL je imao prilično uspješan PR.
“Uspjeli su da unesu strah među naše građane, u naša društva. Ova percepcija se uklapa u situaciju koju smo tada imali”, ocjenjuje Sojati. On dodaje da su institucije u državama regiona to shvatile veoma ozbiljno i da je ojačana regionalna i globalna saradnja.
Zašto strah od migranata?
Migrantska kriza, koja je svoj vrhunac u Evropi imala prije pet godina, i dalje je u fokusu javnog mnijenja. Tako većina (70 posto) građana zapadnog Balkana vjeruje da migranti povećavaju sigurnosne rizike.
Gotovo identičan procenat ljudi (68 posto) smatra da migrante koji borave ilegalno treba smjestiti u zatvorene pritvorske centre.
Novčane kazne praćene protjerivanjem migranata koji krše zakone zemlje domaćina, koriste lažne ili falsificirane dokumente podržava 62 posto građana.
Nešto više od polovine svih ispitanika (55 posto) ocjenjuje da je trenutni nivo granične sigurnosti u njihovim zemljama dovoljan u pogledu migrantske krize, a 23 posto građana zapadnog Balkana misli da će se situacija sa migrantskom krizom poboljšati u naredne tri godine.
