Građane s dvojnim državljanstvom u Banjoj Luci kontaktiraju zbog glasanja u Srbiji

Redakcija Mostar

Dimitrijević je kazao da je, prema sadržaju objavljenog razgovora, ključni problem obećanje da će neko umjesto građanina izvršiti prijavu za glasanje u inostranstvu.

Centar za istraživanje transparentnosti i odgovornosti "CRTA" objavio je audiosnimak za koji tvrdi da pokazuje kako osobe koje se predstavljaju kao aktivisti Srpske napredne stranke u Banjoj Luci i Rs kontaktiraju građane s dvojnim državljanstvom i nude pomoć pri prijavi za glasanje na predstojećim izborima u Srbiji. Pavle Dimitrijević iz "CRTA-e" za N1 je govorio o tome šta se može zaključiti iz objavljenog snimka, koliko su problematični podaci kojima navodni pozivaoci raspolažu, kakva su ranija iskustva s prijavama za glasanje iz inostranstva, ali i koliko vjeruje da će institucije Srbije i Bosne i Hercegovine reagovati.

Dimitrijević je kazao da je, prema sadržaju objavljenog razgovora, ključni problem obećanje da će neko umjesto građanina izvršiti prijavu za glasanje u inostranstvu.

"Prema sadržaju samog snimka, ključno je da je u pitanju izborna manipulacija, odnosno pokušaj izborne manipulacije, jer neko prosto obećava da će izvršiti nezakonitu prijavu za glasanje u inostranstvu, konkretno u Bosni i Hercegovini, lica koje ima prebivalište i državljanstvo Srbije. To ne može da uradi niko umjesto tog lica; potrebno je da to lice potpiše, prosto, zahtjev za glasanje u inostranstvu i tu je negdje srž manipulacije", rekao je Dimitrijević.

Dodao je da tek treba utvrditi šta stoji iza takvih poziva.

"Zašto se to radi? Da li je u pitanju neka vrsta prikupljanja sigurnih glasova ili je zaista riječ o nekom nezakonitom djelu? Mislim da bi to trebalo da utvrde nadležni organi, odnosno prije svega tužilaštvo u Banjoj Luci, budući da se sav sadržaj razgovora odnosi na Banju Luku", kazao je.

Identitet osobe koja je primila poziv potvrđen, pozivaoca ne

CRTA je, prema njegovim riječima, uspjela potvrditi identitet osobe koja je primila poziv, ali ne i identitet osobe koja se predstavila kao neko ko zove iz filijale SNS-a.

"Jesmo potvrdili identitet osobe koja je primila poziv. A što se tiče same osobe koja se predstavila da zove iz filijale Srpske napredne stranke, ne, i tu se postavlja pitanje da li i odakle ta osoba zove, koliko su ti pozivi masovni", rekao je.

Zbog toga su, dodaje, uputili poziv svim građanima koji su eventualno imali slično iskustvo.

"Mi smo zbog toga u više navrata, i ovom prilikom to činim, pozvali građane koji su eventualno imali slična iskustva i dobili takve pozive da se jave, da se jave 'CRTA-i', upravo zato da bismo dodatno istražili ovaj fenomen koji se ovako rano, prije raspisanih izbora, prvi put dešava", kazao je.

"Kako unaprijed znaju da osoba ima dvojno državljanstvo?"

Jedno od pitanja koje se otvara jeste odakle osobama koje upućuju pozive podaci o građanima s dvojnim državljanstvom.

Dimitrijević upozorava da problem ne predstavlja samo činjenica da pozivalac ima broj mobilnog telefona.

"Jeste problematično. Nije prvi put da Srpska napredna stranka koristi, masovno koristi, lične podatke građana bez njihove saglasnosti. Tome smo svjedočili i bilježili to u gotovo svakom izbornom ciklusu", rekao je.

Dodao je:

"U ovom razgovoru nije problematično samo to što dotična gospođa raspolaže brojem mobilnog telefona, već to ona unaprijed zna da je riječ o osobi koja ima dvojno državljanstvo i što samim tim očigledno raspolaže i sa drugim ličnim podacima iz baza državljanstava. I to je, prosto, problem na koji ukazujemo i ovom prilikom", kazao je.

Političke stranke ne mogu prijavljivati građane umjesto njih

Govoreći o tome šta političke stranke smiju raditi kada je riječ o ličnim podacima i prijavi birača za glasanje u inostranstvu, Dimitrijević je kazao da je zakon jasan.

"Samo i isključivo uz saglasnost lica mogu prikupljati lične podatke građana. Na zahtjev svakog građanina ti podaci moraju biti i obrisani", rekao je.

Istakao je da je legitimno da stranke informišu građane o proceduri, ali ne i da prijavu podnose umjesto njih.

"A što se tiče pomoći, naravno da je potpuno legitimno i legalno da stranke, kao i druge organizacije, podučavaju, odnosno daju pravne savjete ili govore šta su propisi, kako ostvariti neko svoje pravo, ali nikako da umjesto njih vrše prijavu. To, prosto, zakonski nije moguće", kazao je.

CRTA tvrdi da je i 2023. dobijala dokaze o falsifikovanim potpisima

Dimitrijević je podsjetio da su se, prema njihovim navodima, slične stvari događale i tokom izbora 2023. godine.

"I moram da kažem da smo imali više slučajeva i tokom izbora 2023. godine, gdje su nam se javljali građani sa materijalnim dokazima da su njihovi potpisi falsifikovani na zahtjevima za glasanje u inostranstvu, konkretno za glasanje u istom ovom konzulatu u Banjoj Luci o kojem danas također pričamo", rekao je.

CRTA je, kako kaže, zbog toga podnijela krivičnu prijavu.

"Mi smo pokrenuli krivični postupak, predali krivičnu prijavu. Nažalost, o njoj nije odlučivano do danas", kazao je.

"Nekažnjivost je jedan od ključnih problema"

Na pitanje kakva je bila reakcija institucija na ranije prijave, Dimitrijević je rekao da oni nemaju saznanja o konkretnim rezultatima istrage.

"Ne da mi znamo. U izbornim procesima u Srbiji nekažnjivost je svakako jedan od ključnih problema, upravo zbog toga što tužilaštva ili ne preduzimaju nikakve radnje ili nalože policiji da prikupi određene podatke, a onda policija na to ne odgovara. Šalju se urgencije, ništa se ne dešava i istrage tapkaju u mjestu", rekao je.

Kao primjer naveo je i napad na posmatrače CRTA-e.

"Čak i teži slučajevi, kao što je, recimo, napad na CRTA-ine posmatrače teleskopskim palicama na izborima u Srbiji, i pored vođenja istrage, na kraju nikakav rezultat, niti bilo kakva osuđujuća presuda nije donesena; naprotiv, odbačena je krivična prijava. Tako da nekažnjivost jeste jedan od ključnih problema u izbornom procesu u Srbiji", kazao je.

"Odsustvo reakcije institucija ohrabruje one koji žele narušiti izbore"

Dimitrijević upozorava da nepostupanje institucija dodatno urušava povjerenje u izborni proces.

"Ono što je svakako problematično, to je da svako odsustvo reakcije institucija zapravo ohrabruje one koji žele da naruše integritet izbora i da sprovode različite vrste mahinacija. I, naravno, da to onda posljedično negativno utiče na povjerenje građana, koje je i sada na veoma, veoma niskom nivou", rekao je.

Zbog toga je građanima uputio nekoliko konkretnih savjeta.

"I zbog toga moram da kažem da jedino na samim građanima ostaje da se organizuju i da pažljivo i pedantno provjeravaju svoje biračko pravo u biračkom spisku, da ne povjeravaju svoja lična dokumenta bilo kome, pod bilo kakvim izgovorima, i da, naročito kad počne izborna kampanja i kad raspisani budu izbori u Srbiji, apsolutno izvrše sve provjere svog prebivališta i podataka u biračkom spisku", naveo je.

Dodao je:

"To je najmanje što mogu da urade da bi se zaštitili od eventualnih manipulacija", rekao je.

Očekuje reakciju tužilaštva u Banjoj Luci, ali kaže da su šanse male

Dimitrijević smatra da bi u idealnom slučaju trebalo uslijediti postupanje tužilaštava i u Banjoj Luci i u Srbiji.

"U nekom, da kažem, idealnom smislu, očekivao bih reakciju, prije svega tužilaštva u Banjoj Luci, da se istraži šta se dešava i da li je ovo izolovan slučaj ili prosto neka masovna šema", rekao je.

Smatra da bi nove informacije trebale biti razlog i za ponovno otvaranje ranijeg predmeta.

"Očekivao bih i od tužilaštva u Srbiji da upravo na osnovu ovih novih informacija ponovo pokrene i istragu predmeta koji smo predali 2023. godine, gdje je također došlo do manipulacija, kao što sam rekao, zahtjevima za glasanje u inostranstvu", kazao je.

Ipak, ne očekuje mnogo.

"Međutim, mislim da su za to realno šanse male", rekao je.

"Gdje ima više očiju, ima manje krađe"

Zbog nepovjerenja u institucije, Dimitrijević smatra da javnost ostaje jedan od najvažnijih mehanizama kontrole.

"Ostaje nam javnost kao štit i udruživanje, građanska solidarnost, ukazivanje na svaku vrstu nepravilnosti. Javnost je uvijek, rekao bih, prvi i najčešće, pogotovo na Balkanu, najčešći neprijatelj bilo kakvim mahinacijama", kazao je.

Potom je poručio:

"Gdje ima više očiju, ima manje krađe."

Da li je ovo novi oblik "migracije birača"?

U prethodnim izbornim ciklusima opozicija i nevladine organizacije u Srbiji upozoravale su na takozvanu migraciju birača iz Bosne i Hercegovine, posebno Rs.

Na pitanje da li bi sadašnji slučaj mogao predstavljati novi oblik istog principa, Dimitrijević nije želio donositi zaključke bez dodatnih dokaza.

"Možemo samo da nagađamo šta je iza toga i koliko je masovno. Upravo zbog toga smo i uputili poziv građanima da se jave ako su imali slična iskustva, ali smo i učinili ovaj snimak javnim upravo da bismo skrenuli pažnju da se potencijalno nešto sprema", rekao je.

Dodao je da svaka manipulacija biračkim pravom može imati ozbiljne posljedice.

"Bilo kakva vrsta manipulacije, uključujući i onu koja se odnosila na migracije birača, naravno da može ozbiljno da naruši integritet izbornog procesa", kazao je.

Ponovo je naglasio značaj javnosti.

"I mislim da, budući na, rekao bih, slabost institucija u Srbiji, definitivno nam ostaje javnost kao glavni štit i da o tome govorimo javno, apelujući na građane da prijavljuju to u što većem broju", rekao je.

"Stanje biračkog spiska u Srbiji i dalje je pod velikim znakom pitanja"

Dimitrijević je govorio i o biračkom spisku u Srbiji, navodeći da revizija još nije dala konkretne rezultate.

"Što se samog biračkog spiska tiče i fenomena migracija o kojem ste govorili, o stanju biračkog spiska u Srbiji i dalje ima mnogo nedoumica. Proces revizije, koji je formalno počeo, nije okončan još bilo kakvim rezultatom i zbog toga pod velikim znakom pitanja možemo staviti bilo kakvu informaciju o stanju biračkog spiska u Srbiji", rekao je.

Može li smrt Ratka Mladića postati dio predizborne kampanje?

Na kraju razgovora otvoreno je i pitanje smrti Ratka Mladića i mogućnosti da vladajuće strukture u Srbiji taj događaj iskoriste u političke svrhe.

Dimitrijević je kazao da ga takav scenario ne bi iznenadio.

"Više puta, previše puta, gotovo svakodnevno smo imali toliko primjera da vladajuća stranka svaki događaj koristi na vrlo različite načine da bi nekako vodila kampanju", rekao je.

Kao primjer naveo je način javnog nastupa predsjednika Srbije.

"Od činjenice da se predsjednik Srbije u različitim ulogama pojavljuje po osam-devet puta svakog dana i prilikom svake posjete svakom objektu i svakom gradu daje različite izjave i komentariše različite stvari, apsolutno me ne bi čudilo da se i ovaj događaj upotrijebi ili zloupotrijebi na vrlo različite načine", zaključio je Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.