Federacija Bosne i Hercegovine je tokom 2025. godine napravila vidljiv i konkretan iskorak u procesu gasifikacije, nakon dugogodišnje stagnacije i projekata koji su godinama ostajali samo na nivou političkih i stručnih rasprava. Potvrdio je to federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić na godišnjem susretu s novinarima, gdje je predstavio ključne aktivnosti Ministarstva u ovoj godini, ali i planove za naredni period.
Kako je naglasio, tema Južne interkonekcije godinama je bila u fokusu javnosti i politike, ali sada poprima stvarnu, operativnu dimenziju. Međutim, Lakić ističe da Južna interkonekcija nije jedini projekat koji se priprema.
– Svi smo govorili o Južnoj interkonekciji i ona je na neki način dobila svoju značajnu političku dimenziju, ali ono što je ključno jeste da su pripremljene i druge interkonekcije koje Federaciju dovode u poziciju potpune gasifikacije – rekao je ministar Lakić.
Prema njegovim riječima, pored južne, u fokusu su i zapadna interkonekcija, koja povezuje Unsko-sanski kanton s Republikom Hrvatskom, te sjeverna interkonekcija koja obuhvata Posavski i Tuzlanski kanton, kao i Brčko distrikt. Time se, kako je naglasio, stvaraju preduslovi da gas postane sljedeći ključni energent u Federaciji BiH, kako za industriju, tako i za domaćinstva.
Gasifikacija je, istakao je Lakić, nužan korak u trenutku kada se ugalj, na kojem se decenijama temeljila proizvodnja energije, postepeno povlači iz upotrebe. Kao primjere uspješne prakse naveo je općinu Kiseljak, koja koristi gasovod izgrađen još 2012. godine, kao i posljednju dionicu gasovoda Travnik–Zenica, koja pokazuje da lokalne zajednice mogu proaktivno koristiti postojeću infrastrukturu.
Govoreći konkretno o Južnoj interkonekciji, ministar Lakić je kazao da je projekat trenutno u fazi kompletne razrade modela te da će uskoro biti ponuđen jasan hodogram aktivnosti za njegovu implementaciju u Federaciji BiH.
– Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, što znači prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH – naglasio je Lakić.
Osim gasifikacije, Ministarstvo je u ovoj godini značajno napredovalo i u segmentu nafte i električne energije. Terminali u Blažuju dobili su upotrebnu dozvolu, a prvi vozovi s naftom već su stigli. Planirana je i izgradnja novih terminala u Bihaću do sredine 2026. godine, čime bi se osigurale strateške rezerve nafte.
Kada je riječ o električnoj energiji, Lakić je podsjetio da Federacija zavisi od proizvodnih kapaciteta rudnika i hidroloških uslova, koji su posljednjih godina bili nepovoljni, pa je 2025. obilježena značajnom kupovinom električne energije. Kao poseban iskorak izdvojio je snabdijevanje Brčko distrikta električnom energijom iz Federacije, što će se realizovati od naredne godine.
