Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu Frontex obustavila je prijem novih zahtjeva za pomoć migrantima vraćenim u zemlje porijekla, nakon što je novac predviđen za ovu godinu potrošen ranije nego što se očekivalo, objavio je Politico, pozivajući se na interne elektronske poruke.
Izvršni direktor Frontexa Hans Leijtens obavijestio je zaposlenike 2. oktobra da se nove prijave za podršku reintegraciji privremeno zaustavljaju. U poruci je naveo da su procijenjeni troškovi dostigli nivo na kojem više nije moguće osigurati potpuno finansijsko pokriće.
Program, koji djeluje od 2022. godine, ljudima kojima je odbijen boravak u EU nakon povratka u domovinu omogućava finansijsku pomoć, zdravstvenu zaštitu, stručno osposobljavanje i savjetovanje. Takva podrška dio je evropske politike povećanja broja povrataka osoba koje nisu dobile azil.
Obustava dolazi u trenutku kada EU nastoji ubrzati deportacije, nakon što je ranije ovog mjeseca usvojeno novo zakonodavstvo o povratku migranata. Istovremeno se očekuje da Evropska komisija predloži proširenje ovlasti Frontexa, uključujući njegovu ulogu u povratku i reintegraciji.
„Nema smisla govoriti o ambicioznijoj evropskoj politici povratka, a da se istovremeno ne govori o resursima potrebnim za njeno provođenje. Ambicije i finansiranje moraju ići zajedno“, izjavio je za Politico glasnogovornik Frontexa Chris Borowski.
Potvrdio je da je prijem novih slučajeva obustavljen, ali je naglasio da osobe kojima je podrška već odobrena neće biti pogođene. Agencija će državama članicama nastaviti pružati druge oblike pomoći pri povratku, uključujući operativnu i tehničku podršku.
„Povratak se ne završava kada avion sleti. Pomoći ljudima da ponovo izgrade život nakon povratka u svoje zemlje važan je dio funkcionalnog upravljanja migracijama. Za to su potrebni planiranje, ljudi i novac“, rekao je Borowski.
Frontex je u prosjeku preuzimao 2.368 novih slučajeva mjesečno, znatno više nego što je planirao. Prema Leijtensovoj poruci, broj slučajeva u septembru bio je 63 posto iznad cilja agencije. U prvoj polovini godine obuhvaćeno je približno 75 posto više slučajeva nego u istom periodu prethodne godine.
Agencija je ranijih godina uspijevala osigurati dodatni novac preraspodjelom iz drugih dijelova svog budžeta. Ovog puta, prema internoj prepisci, nema dovoljno raspoloživih sredstava za nastavak programa.
Leijtens je zaposlenicima napisao da prilikom određivanja izdvajanja u višegodišnjem budžetu EU nije uzeto u obzir da će Frontex preuzeti finansiranje evropskog programa reintegracije u sadašnjem obimu.
Agencija je od Evropske komisije zatražila dodatna sredstva, ali, prema porukama u koje je Politico imao uvid, čeka razjašnjenje finansiranja u budžetu za 2027. godinu i narednom sedmogodišnjem okviru, koji počinje 2028.
Lukas Gehrke, direktor globalnog ureda Međunarodne organizacije za migracije u Briselu, upozorio je da je reintegracija ključna za uspjeh evropske strategije povratka.
Prema njegovim riječima, prisilni povratak je skup i nosi veći rizik od kršenja ljudskih prava. Podrška reintegraciji, s druge strane, podstiče dobrovoljni povratak, smanjuje vjerovatnoću da će ljudi ponovo pokušati doći u EU i olakšava saradnju sa zemljama porijekla.
„To znači da je svaki euro potrošen na povratak uz reintegraciju euro uložen na održiviji način“, rekao je Gehrke za Politico.
Interna uputstva za razgovor s migrantima pokazuju da Frontex očekuje i gubitak povjerenja među ljudima koji su računali na obećanu pomoć.
Zaposlenicima je poručeno da priznaju institucionalni problem s finansiranjem kako se povratnici ne bi osjećali lično izdvojenim ili kažnjenim. Savjetnicima se preporučuje da otvoreno objasne situaciju, uvaže razočaranje ljudi, daju im vremena da izraze emocije i potom razgovor usmjere na mogućnosti koje su im i dalje dostupne nakon povratka.
„Nemojte se raspravljati niti braniti politiku EU“, navodi se u uputstvu.
U istom dokumentu upozorava se da bi se potencijalni povratnici mogli osjećati prevarenim, što može izazvati ljutnju, potištenost ili potpuno odustajanje od procesa povratka.
Proširenje ovlasti Frontexa dio je plana Evropske komisije u pet tačaka za odgovor na iznenadne masovne dolaske migranata, pripremljenog nakon migracijske krize u španskoj enklavi Ceuta. Plan predviđa snažniju ulogu agencije u povratku i reintegraciji, nadzoru vanjskih granica i brzom raspoređivanju snaga u vanrednim okolnostima.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u pismu čelnicima EU, uoči samita u četvrtak i petak, najavila je prijedlog kojim bi Frontex dobio kapacitete, opremu i fleksibilnost za podršku državama članicama gdje god i kad god bude potrebno.
Leijtens je ranije ovog mjeseca upozorio da jačanje kapaciteta za hitne intervencije zahtijeva i osoblje koje mora ostati raspoloživo za brzo upućivanje.
„Ako su u Narvi u Estoniji, ne možete ih u tom trenutku koristiti u Italiji“, rekao je direktor Frontexa.
