Ministar turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac obratio se vijećnicima na vanrednoj sjednici Gradskog vijeća Mostara posvećenoj krizi na deponiji Uborak-Buđevci, poručivši kako problem otpada nije samo mostarski, nego kantonalni, federalni i problem cijelog juga Federacije BiH.
"Nažalost, mi se otpadom vrlo rijetko bavimo preventivno. Iz iskustva i historije vidimo da se njime bavimo tek kada se dogodi problem", rekao je Balavac, dodajući kako je kriza na Uborku samo kulminacija problema koji se ponavljaju iz godine u godinu.
Balavac se osvrnuo i na ranije javne polemike, kazavši kako se Ministarstvo nije željelo uključivati u medijska prepucavanja. Ono što nismo dopustili jeste činjenica da se nismo uvukli u medijski rat. Dok sam ja na čelu Ministarstva, tako će i ostati, poručio je.
Govoreći o planskim dokumentima, Balavac je naveo kako se federalni plan upravljanja otpadom očekuje uskoro, dok je kantonalni plan u završnoj fazi, ali mora biti usklađen sa saveznim nivoom. Pojasnio je kako je Ministarstvo svjesno zaustavilo dio procesa kako se ne bi dogodilo da kantonalni i federalni plan budu u koliziji.
Prema njegovim riječima, nacrt federalnog plana za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona predviđa dva centra za upravljanje otpadom. Jedan bi bio uspostavljen u Čapljini za područje Čapljine, Neuma, Stoca i Ravnog, dok bi drugi bio centar za upravljanje otpadom Mostar.
Za mostarski centar planirano je prikupljanje otpada iz Mostara, Čitluka, Jablanice, Posušja, Gruda, Ljubuškog, Širokog Brijega i Prozor-Rame. U okviru ovog centra planiran je objekt kompostane od 8.300 tona na godišnjem nivou, sortirnica za suhu frakciju od 28.000 tona godišnje i za mokru frakciju od 42.000 tona godišnje.
U okviru centra u Čapljini planirani su kompostana, sortirnica za suhu i mokru frakciju, nova sanitarna ploha i drugi infrastrukturni zahvati potrebni za propisno zbrinjavanje otpada.
Ministar je naglasio kako kantonalni plan, za razliku od federalnog, u sadašnjem obliku nije predvidio energanu, odnosno postrojenje koje se ranije nazivalo spalionicom, jer su stručnjaci procijenili da ona nije ekonomski isplativa za ovo područje. Ipak, dodao je kako će, ako takvo rješenje propiše Federacija, kanton imati obavezu da ga ugradi u svoj plan.
