Evropska komisija je najavila podršku od 171 milion eura za podsticanje razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora u zemljama Balkana. Ključni projekat u Bosni i Hercegovini je prečišćavanja vode za piće i otpadnih voda. Istovremeno, Vijeće ministara i dalje bez odgovora na ključne zahtjeve Brisela kako bi zemlja otvorila predpristupne pregovore. Dok je iza nas godina dana bez pomaka na evropskom putu, zemlje regije pak bilježe izvrsne rezultate.
Jedan od naših prvih susjeda, Crna Gora apsolutni je rekorder. Zemlja, kandidat, jučer je zatvorila 13. poglavlje, dok 20 preostalih vlasti razmatraju. Očekivanja su da članicom postane već 2028. godine. Albanija je otvorila sva poglavlja, no i dalje vodi bitku s visokom korupcijom. Srbija je zatvorila dva poglavlja i od tada bilježi zastoj. Na ljestvici najgore stoje Kosovo i BiH.
Nikola Radišić, evropski dopisnik N1:
"U kontekstu evrointegracija, spominju se još samo Ukrajina i Moldavija kao zemlje koje krupnim koracima idu ka Evropskoj uniji, iako je njihovo članstvo u bloku još uvek daleko. Sve ostale države više se ne pominju u kontekstu brzih evrointegracija. Ono što je poznato, to je da Severnu Makedoniju već neko vremen blokira Bugarska, Kosovo blokira sopstvena nestabilna politička situacija i slab rad lokalnih vlasti, Srbiju blokira vlast Aleksandra Vučića, i način na koji ona vodi tu zemlju, dok BiH nikako ne uspeva da ispuni i one osnovne uslove koji pred njom stoje već godinama."
Svjetski mediji ponovo su pokrenuli priču o olakšicama za prijem u Uniju. Tako Telegraph piše "u novoj eri svjetskih sila, EU nastoji postati veća, bogatija i jača "super Europa" sposobna oduprijeti se hirovima svjetskih autokrata". Navode i sljedeće:
"Europska komisija razmatra članstvo "korak po korak", što bi Ukrajini omogućilo da se pridruži bloku s ograničenim pravima dok ne provede sve potrebne reforme. Takav pristup, međutim, stvara domino efekt, jer šest zemalja Balkana, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina te Srbija, također dugo čeka na članstvo i zahtijevat će sličan tretman.
Evropski čelnici javno još ne govore o izmjenama u pristupu proširenja. Komesarka za ovu oblast, Marta Kos pribjegava floskulama u odgovoru na ovakva pitanja.
Marta Kos, evropska komesarka za proširenje:
