Evropljani šalju vojsku u Ukrajinu?

Redakcija Mostar

"Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, jedine dvije nuklearne sile u Evropi, trebalo bi da igraju ključnu ulogu. Baltičke države, Poljska i skandinavske zemlje također izgledaju kao ključni kandidati".

Kako sukob u Ukrajini ulazi u novu fazu eskalacije, razgovori o slanju zapadnih trupa i privatnih odbrambenih kompanija na ukrajinsko tlo su ponovo aktivirani, piše francuski list "Mond".

Ideja o slanju trupa u Ukrajinu, koju je u februaru sa velikom pompom pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, izazvala je snažno protivljenje pojedinih evropskih zemalja, na čelu sa Njemačkom.

Međutim, ovaj plan izgleda ne samo da nije sahranjen, već je dobio na snazi poslije ovomjesečne posjete britanskog premijera Kiera Starmera Francukoj.

"U toku su razgovori Velike Britanije i Francuske u vezi sa odbrambenom saradnjom, posebno sa ciljem stvaranja jezgra saveznika u Evropi, fokusiranih na Ukrajinu i širu evropsku sigurnost", rekao je britanski vojni izvor za "Mond".

Sličan komentar imao je i francuski ministar spoljnih poslova Jean Noel Barro koji je u nedavnom intervjuu za BBC pozvao zapadne saveznike da "ne postavljaju nikakve crvene linije" u vezi sa podrškom Ukrajini. Također, upitan o mogućnosti slanja francuskih trupa na teren, on je izjavio: "Ne isključujemo nijednu opciju".

Zvanično, nema zelenog svjetla za slanje britanskih i francuskih vojnika u Ukrajinu, ali se nezvanično razmatra slanje kako "tradicionalnih" vojnika, tako i odbrambenih kompanija poput DCI, glavnog operatera francuskog ministarstva odbrane.

DCI-jeva britanska partnerska kompanija "Babkok", koja je već prisutna u Ukrajini, je kontaktirala francuske partnere.

Sve to je, piše "Mond", u skladu sa odlukom Bidenove administracije da početkom novembra zvanično ukine zabranu angažmana privatnih vojnih kompanija u Ukrajini. Američki izvođači sada mogu otvoreno da rade u Ukrajini i održavaju vojnu opremu poslatu u Kijev, bilo iz američkih ili savezničkih zaliha.

U međuvremenu, razgovori Francuza i Britanaca o "čizmama na terenu" u skladu su sa navodnim planom Donalda Trumpa o okončanju sukoba u Ukrajini koji podrazumijeva demilitarizovanu zonu koju bi nadgledale zapadne snage (bez Amerikanaca).

Pitanje angažmana Evropljana u ukrajinskom sukobu "pipavo" je, kako finansijski tako i sigurnosno i politički.

Prema riječima Ilaja Tenebauma, istraživača na Francuskom institutu međunarodnih odnosa, trupe u demilitarizovanoj zoni ne bi imale podršku plana 5 NATO povelje.

Takjođe, tu je pitanje vođstva. Nemačka je trenutno veoma oslabljena svojim unutrašnjim političkim poteškoćama.

"Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, jedine dvije nuklearne sile u Evropi, trebalo bi da igraju ključnu ulogu. Baltičke države, Poljska i skandinavske zemlje također izgledaju kao ključni kandidati", rekao je Tenenbaum.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.