Ministri zemalja G7 održavaju novi hitni sastanak kako bi razmotrili načine za ublažavanje ekonomskih posljedica rata između SAD-a, Izraela i Irana, dok evropske države sve snažnije osjećaju pritisak rasta cijena energenata i traže rješenja iz Brisela.
Na virtualnom sastanku, kojem prisustvuju i guverneri centralnih banaka, razmatraju se opcije poput puštanja strateških rezervi nafte ili čak ograničavanja cijena. Ipak, diplomatski izvori spuštaju očekivanja, naglašavajući da nije realno očekivati konkretne i dalekosežne odluke.
“Još nismo tamo”, naveo je jedan evropski zvaničnik, aludirajući na mogućnost uvođenja plafona cijena nafte. Prethodni sastanci G7 često su završavali bez koordinisanih mjera, a ni ovaj put nije izvjesno da će biti usvojena zajednička izjava.
Zbog izostanka međunarodnog odgovora, evropske vlade ubrzano uvode vlastite mjere kako bi zaštitile građane i privredu. Iako Evropa ne zavisi direktno od energenata koji prolaze kroz Hormuški moreuz, globalni rast cijena ima snažan uticaj na tržišta.
Mađarska je već uvela ograničenje cijena goriva, Španija predstavila paket pomoći vrijedan pet milijardi eura, Italija i Irska smanjile su akcize, dok je Francuska najavila ciljane mjere za pogođene sektore.
Uprkos tim potezima, upozorenja na moguću globalnu recesiju dodatno pojačavaju pritisak. Evropski lideri ističu da nemaju dovoljno fiskalnog prostora za dodatne intervencije, zbog čega očekuju konkretne poteze Evropske komisije.
Prema najavama, Brisel bi već ove sedmice mogao predstaviti paket mjera koji uključuje finansijsku pomoć industriji, ublažavanje pravila o državnoj pomoći i mehanizme za smanjenje troškova emisijskih kredita.
