EU spremila sankcije Dodiku

Na sastanku ministara vanjskih poslova EU 21. februara raspravljat će se o kaznenim mjerama koje uključuju i ukidanje finansijskih sredstava Rs-u.

Evropska diplomatska služba (EEAS) pripremila je cijeli niz sankcija koje bi se trebale uvesti režimu Milorada Dodika, objavio je Bloomberg.

Kako prenosi Politicki.ba, na sastanku 21. februara, ministri vanjskih poslova ovog bloka, okupljeni u Vijeću za vanjske poslove (FAC) raspravljat će o tome.

To je najavio i sam Josep Borrell reagirajući u petak (11. ferbuara) na odluke skupštine entiteta RS da se krene i u formiranje vlastitog visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

"Služba EU za vanjske poslove postavila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri vanjskih poslova Unije razgovarati na sastanku u Briselu kasnije ovog mjeseca, prema ljudima koji su upoznati s tim pitanjem i dokumentima koje je vidio Bloomberg", navodi ovaj medij.

Razgovori, prensi se dalje, "dolazi u trenutku kada je režim bosanskih Srba preduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentirane zemlje, ignorirajući prošlomjesečnu odluku SAD-a da uvedu sankcije Miloradu Dodiku koji je već dugi niz godina na vlasti.

U jednom dokumentu, EU je sugerirala da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako entitet Rs, na čelu sa Dodikom, jednostrano preuzme nadležnosti od zajedničke države ili na drugi način preduzme radnje koje ugrožavaju državu", piše Bloomberg.

Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosijeka put BiH prema EU, navodi se u dokumentu.

Na sastanku ambasadora EU u petak, na kojem se razgovaralo o listi kazni, nekoliko zemalja, uključujući i Njemačku, zatražilo je da mjere protiv Dodika budu kombinirane, navode upućeni u diskusiju. Drugi, poput Mađarske, tvrdili su da bi sankcije bile kontraproduktivne, navodi se dalje u tekstu Bloomberga.

Dodik, 62, saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ranije ove sedmice inicirao je nacrt zakona kojim bi se stvorio pravosudni sistem odvojen od ostatka zemlje. Taj potez uslijedio je nakon niza mjera koje je usvojila skupština bosanskih Srba u decembru s ciljem prekidanja sigurnosnih, administrativnih i vojnih veza sa ostatkom Bosne i Hercegovine. Glasanje je predviđalo da će akti stupiti na snagu u roku od šest mjeseci, što će vlastima dati vremena da se pripreme.

Bosna i Hercegovina je bila u središtu niza brutalnih sukoba koji su raskomadali Jugoslaviju 1990-ih, obilježenih najgorim zločinima na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. Dok je Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine, uz posredovanje SAD-a, zaustavio neprijateljstva, ostavio je zemlju sa slabom centraliziranom vlašću i dugotrajnim animozitetima, navodi se dalje u tekstu.

Ističe se i da su napori bosanskih Srba ka većoj nezavisnosti povećali tenzije između dvije grupe u drugoj polovini zemlje, poznatoj kao bošnjačko-hrvatska federacija. Hrvati su tražili reformu izbornog zakona, žaleći se da su njihovi predstavnici stalno nadglasani bošnjačim glasovima u tročlanom predsjedništvu zemlje.

EU je upozorila da su mogući sigurnosni incidenti ako bosanski Srbi nastave sa “najgorim scenarijem” napora za otcjepljenje.

Kao odgovor na aktuelnu krizu, ambasadori su obaviješteni da je EU već počela zadržavati dio sredstava za infrastrukturne projekte u entitetu Rs.

Dokument o opcijama opisuje finansijsku pomoć EU kao polugu, napominjući da BiH trenutno prima 395 miliona eura u fondovima, kao i portfelj od više od milijardu eura investicija, uključujući 242 miliona eura u grantovima.

Od ministara vanjskih poslova Unije će biti zatraženo da daju smjernice o ciljanom korištenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o potencijalnoj upotrebi restriktivnih mjera kao posljednje mjere u slučaju dalje eskalacije situacije, navodi se u dokumentu.

EU procjenjuje i da ne postoji neposredna opasnost. Ali dodaje da se mogućnost izbijanja lokalnih sukoba ne može isključiti i ne bi se smjela potcjenjivati.

U proceni se takođe navodi da je spoljno angažiranje drugih, kao što su Srbija i Turska, sve veće, a takođe postoji i rizik od miješanja drugih koji bi mogli iskoristiti podjele za dalju destabilizaciju zemlje. Također se napominje da su Rusija i Kina u prošlosti prijetile da će u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda staviti veto na produženje mandata stabilizacijskih snage pod vodstvom Evrope (EUFOR), piše Bloomberg, prenosi Politicki.ba.