Evropska unija priprema veliku promjenu politike proširenja prema kojoj bi zemlje koje čekaju članstvo, uključujući Bosnu i Hercegovinu, mogle postepeno dobijati pristup ogromnom jedinstvenom tržištu EU i prije nego što postanu punopravne članice.
Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, kandidatima bi bila ponuđena dosad nezabilježena „postepena integracija“ u jedinstveno tržište, uključujući jednostavniju trgovinu, pristup istraživačkim programima te snažnije uključivanje u evropsku industrijsku saradnju.
„Jedinstveno tržište prvi je prioritet za ekonomsku konvergenciju“, navodi se u dokumentu kojim se razmatraju pogodnosti koje bi države kandidati mogle dobiti prije pristupanja EU.
Evropska komisija smatra da bi ranija integracija otvorila nove mogućnosti i kompanijama iz EU, ojačala evropske lance vrijednosti i smanjila stratešku zavisnost od drugih država.
Komisija bi zato trebala utvrditi u kojim oblastima usklađenost propisa i sposobnost njihove primjene omogućavaju kandidatima dublje učešće u istraživanju, inovacijama i industrijskoj saradnji te širi pristup evropskom tržištu.
Plan predstavlja značajnu promjenu sadašnjeg pristupa proširenju, prema kojem su gotovo sve ključne ekonomske pogodnosti rezervirane za punopravne članice. Posljednja država koja je pristupila EU bila je Hrvatska 2013. godine.
Dokument je pripremljen pod nadzorom Alexandre Adama, jednog od najvažnijih savjetnika predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen i nekadašnjeg saradnika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Prema planu, Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora trebale bi dobiti posebne „mape puta“ za ubrzavanje procesa pristupanja tokom narednih godina.
Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska ostaju među državama čiji proces pristupanja traje znatno sporije. U Briselu postoji zabrinutost da bi dugotrajno čekanje moglo oslabiti njihovu zainteresiranost za evropske integracije ili povećati utjecaj Rusije i Kine.
Nova politika, međutim, ne bi značila bezuslovan pristup pogodnostima jedinstvenog tržišta.
Ekonomske koristi koje EU ponudi državama kandidatima zavisile bi i od njihove podrške vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Pristup pojedinim dijelovima jedinstvenog tržišta bio bi povezan sa zahtjevom da države kandidati osjetljive tehnologije ne dijele s državama koje EU smatra sigurnosnim prijetnjama ili strateškim i trgovinskim rivalima.
„Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuje, učešće u osjetljivim sektorima mora biti praćeno saradnjom u provjeri investicija, kontroli izvoza, provođenju sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija“, navodi se u dokumentu.
Prilikom odlučivanja o nivou pristupa EU bi razmatrala stratešku usklađenost zemlje kandidata, kritične zavisnosti i njenu sposobnost upravljanja rizicima za infrastrukturu i lance snabdijevanja.
Ako ti uvjeti ne budu ispunjeni, obim učešća mogao bi biti smanjen.
Među oblastima u kojima se razmatra znatno intenzivnija saradnja nalaze se poluprovodnici, kvantne tehnologije, biotehnologija, vještačka inteligencija i svemirske tehnologije.
Nova pravila posebno su značajna za zapadni Balkan, koji će ovih dana posjetiti Ursula von der Leyen.
Kosovo i Sjeverna Makedonija, poput Bosne i Hercegovine, prema sadašnjem nacrtu neće biti u grupi država kojima će biti ponuđen ubrzani put prema članstvu.
Premijer Kosova Albin Kurti poručio je da postepena integracija mora proizvesti konkretne koristi za građane i privredu.
„Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, evropskim fondovima i finansijskim programima te zajedničkim programima u oblastima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture“, rekao je Kurti.
Naglasio je da postepena integracija ne smije postati zamjena za članstvo.
„Podržavamo postepenu integraciju, ali ona mora biti put prema punopravnom članstvu u EU, a ne paralelni proces ili njegova zamjena. Kosovo je spremno uraditi svoj dio“, rekao je Kurti.
Evropska komisija također naglašava da krajnji cilj procesa ostaje punopravno članstvo.
„Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme: zemlje kandidati moraju završiti rigorozan proces zasnovan na zaslugama i provesti dalekosežne i trajne reforme“, navodi se u dokumentu.
Pogodnosti koje kandidati budu dobijali neće biti nepovratne. Ako država prestane ispunjavati preuzete obaveze, EU bi mogla suspendirati ili potpuno povući pristup određenim programima ili dijelovima tržišta.
Plan obuhvata i promjene unutar same Evropske unije. Dio država članica strahuje da bi buduće članice nakon ulaska mogle odustati od ranije preuzetih obaveza i blokirati ključne evropske politike.
Zbog toga Komisija želi da praćenje demokratije, vladavine prava i provođenja reformi bude nastavljeno i nakon prijema novih članica.
„Proces pristupanja mora uspostaviti više od pravnog usklađivanja. Institucije moraju funkcionirati u praksi, a reforme moraju biti trajne“, navodi se u dokumentu.
Komisija istovremeno razmatra načine da EU sa većim brojem članica bude manje izložena blokadama pojedinačnih država.
Jedna od mogućnosti jeste šire korištenje odlučivanja kvalificiranom većinom umjesto jednoglasnosti.
„Glasanje kvalificiranom većinom već je opće pravilo prema ugovorima, ali jednoglasnost ostaje u nekoliko strateški važnih oblasti. Kako članstvo raste, vjerovatno će rasti i rizik od kašnjenja ili blokade“, navodi se u nacrtu.
Razmatra se korištenje takozvanih prijelaznih, odnosno „passerelle“ klauzula, kojima bi se u pojedinim oblastima moglo prijeći s jednoglasnog odlučivanja na glasanje većinom. To bi se moglo odnositi na sankcije, odgovore EU na kršenja ljudskih prava i raspoređivanje civilnih misija u krizna područja.
Za aktiviranje tih klauzula, međutim, prethodno je potrebna jednoglasna saglasnost država članica.
Dokument bi trebao biti predstavljen najvišim zvaničnicima 6. oktobra, nakon povratka Ursule von der Leyen s turneje po zapadnom Balkanu, dok bi lideri država EU o budućnosti proširenja i pogodnostima za države koje još čekaju članstvo trebali razgovarati na dvodnevnom samitu u Briselu 15. oktobra.
