Na udaru Brisela mogla bi se, poslije Kosova, naći i Srbija procijene li članice Evropske unije da Beograd ne čini dovoljno da pridonese deeskalaciji krize na kosovskom sjeveru, poručio je danas portparol Evropske komisije Peter Stano.
Evropska unija je krajem juna donijela mjere protiv Kosova zbog nepoduzimanja nikakvih akcija za ublažavanje napetosti na sjeveru Kosova.
Posljednju u nizu kriza započela je Priština angažirajući policiju da omogući ulaz u četiri općinske uprave gradonačelnicima Albancima, izabranim na izborima s 3.4 posto izlaznosti koje su većinski Srbi u tim općinama bojkotirali.
Prethodno je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell 22.juna poručio da u četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova trebaju što prije organizirati vanredne izbore uz učešće Srba te da Kosovo treba obustaviti policijske operacije u tim općinama, a Srbija osigurati povlačenje demonstranata.
Kosovo popušta, Srbija eskalira
Kosovska je strana u međuvremenu oglasila da povlači 25 posto policijskih snaga koje su angažirane na sjeveru, dok Beograd insistira da se moraju povući sve dodatno angažirane policijske snage, a iz zatvora pustiti Srbe za koje službeni Beograd drži da su uhapšeni zbog pritisaka Prištine i namjere da se represijom nastavi etničko čišćenje Srba s Kosova.
Portparol EK je danas, prema izvještaju dopisnika TV N1 iz Brisela, rekao da su Kosovu već predstavljene mjere EU koje su uslijedile nakon izostanka reagiranja da Priština krene “evropskim putem ka deeskalaciji” i da “Brisel sve radi u koordinaciji s 27 članica EU i vanjskim partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Američkim Državama”.
“Uvest ćemo i mjere protiv Srbije ako države članice procjene da u trenutnoj atmosferi i uzimajući u obzir trenutni kontekst Srbija ne radi ništa na smirivanju napetosti”, rekao je Stano odgovarajući na novinarsko pitanje.
