Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan iskoristio je svoje obraćanje na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u utorak kako bi pozvao međunarodnu zajednicu na odlučnije djelovanje protiv genocidnog postupanja Izraela u Gazi, ponovno priznavanje palestinske državnosti i reformu Vijeća sigurnosti UN-a, istovremeno iznoseći stavove Turske o sukobima i izazovima koji se protežu od Sirije i Ukrajine do klimatskih promjena i vještačke inteligencije.
Erdogan je palestinsko pitanje stavio u fokus svog govora tokom obraćanja na 81. zasjedanju Generalne skupštine, podsjetivši da palestinski predsjednik Mahmoud Abbas drugu godinu zaredom nije mogao prisustvovati zasjedanju, te je obećao da će Turska s govornice UN-a nastaviti prenositi glas palestinskog naroda.
- Ova nepravda prema našoj palestinskoj braći i sestrama duboko ranjava našu savjest. Baš kao i prošle godine, i ove ćemo godine biti glas slobodne i suverene palestinske države - poručio je Erdogan.
Također je pozvao zemlje koje još uvijek nisu priznale Palestinu da preispitaju svoj stav.
Oštrim riječima opisujući humanitarnu situaciju u Gazi, Erdogan je izjavio da je ova enklava postala ne samo "najveće groblje za djecu na svijetu", već i mjesto s najvećom stopom amputacija kod djece usljed izraelskih genocidnih napada.
Naveo je da je u posljednje tri godine u Gazi ubijeno više od 74.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, te da je više od 70 posto bolničkih generatora u enklavi van funkcije zbog nestašice goriva.
Dodao je i da je Izrael ubio više od 1.500 Palestinaca čak i nakon što je dogovoren prekid vatre zahvaljujući naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa, uz doprinos Turske i drugih zemalja.
- Ovo nije lično pitanje za Tayyipa Erdogana. To je pitanje cijelog čovječanstva. Niko ko u srcu ima ljudskosti, saosjećanja i milosti, te osjećaja za pravdu i savjest, ne može zatvoriti oči pred ovom tragedijom - naglasio je.
Erdogan je također opisao Gazu kao "najnehumaniji i najsramotniji koncentracioni logor našeg doba" i oštro kritizirao Izrael zbog "genocidnog mentaliteta i neutoljive želje za ubijanjem".
Govoreći o okupiranoj Zapadnoj obali i Jerusalemu, Erdogan je istakao da Zapadna obala prolazi kroz najteži period nasilja ilegalnih izraelskih doseljenika, te je kritizirao izraelske vlasti zbog ograničavanja pristupa svetim mjestima u Jerusalemu za muslimane i kršćane.
Također je upozorio na pokušaje ukidanja UNRWA-e, agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama.
Erdogan je pozvao države okupljene u UN-u da pojačaju pritisak na Izrael te ponovio podršku Turske rješenju o dvije države.
- Pozivam vas da izvršite snažniji pritisak na Izrael. Pokušaji gušenja Palestine će propasti. Ako Bog da, dočekat ćemo dan kada će nezavisna i teritorijalno cjelovita palestinska država, uspostavljena na granicama iz 1967. godine i sa Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom, postati stvarnost - rekao je Erdogan.
Erdogan je ukazao na to da su se posljedice neuspjeha u zaustavljanju sukoba proširile daleko izvan Palestine, skrenuvši pažnju na više od 60 ratova i konflikata tokom protekle godine, uz podatak da je oko 250.000 ljudi izgubilo život na područjima od Gaze, Ukrajine i Rusije do Mijanmara, Darfura, Irana i Libana.
Naglasio je da razmjere nasilja pokazuju kako UN sve manje uspijeva ispuniti svoju temeljnu odgovornost očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.
Osim o Bliskom istoku, Erdogan je ponovo iznio svoj dugogodišnji zahtjev za reformom strukture Vijeća sigurnosti UN-a, tvrdeći da trenutni sistem daje nesrazmjernu moć njegovih pet stalnih članica.
- Sistem u kojem je volja više od 190 zemalja prepuštena hirovima pet država nije ni pravedan niti ulijeva potpuno povjerenje - rekao je Erdogan.
Poručio je da Vijeće sigurnosti "mora biti reformirano" u skladu s njegovim dugogodišnjim načelom da je "svijet veći od pet", aludirajući na SAD, Kinu, Rusiju, Francusku i Veliku Britaniju, koje imaju stalno članstvo i pravo veta u Vijeću.
Erdogan je predstavio nekoliko principa za pravedniji međunarodni sistem, uključujući dosljednu primjenu međunarodnog prava i na moćne i na slabije države, jačanje regionalne odgovornosti u upravljanju krizama, te postavljanje saradnje i otvorene diplomatije u središte međudržavnih odnosa.
Kao primjer turske regionalne diplomatije koja je doprinijela regionalnoj i globalnoj sigurnosti, naveo je Crnomorsku inicijativu za žito.
Erdogan se osvrnuo i na sve veću konkurenciju u oblasti tehnologije i globalne ekonomije, upozorivši da "tehnološka polarizacija i digitalna hegemonija" nisu u interesu niti međunarodnog sistema okupljenog oko UN-a niti njegovih država članica.
Pozvao je zemlje da zajednički izgrade "novu paradigmu" kako bi se odgovorilo na produbljivanje globalne nejednakosti u prihodima.
Također je govorio i o vještačkoj inteligenciji, upozorivši da je tu tehnologiju sve teže kontrolirati, te pozvao na uspostavljanje zajedničkog međunarodnog pravnog okvira.
Pozvao je države da ubrzaju rad na međunarodnoj konvenciji UN-a kojom bi se regulirala vještačka inteligencija.
Kada je riječ o Siriji, Erdogan je naveo da je ta zemlja ušla u novu eru nakon promjene vlasti 8. decembra te je izrazio podršku predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
Istakao je da Sirija ide prema tome da postane sigurna i mirna zemlja uprkos onome što je nazvao unutrašnjim i vanjskim provokacijama, te obećao da će Turska nastaviti pružati podršku sirijskom narodu.
Erdogan je podržao i napore za jačanje državne vlasti i stabilnosti u susjednom Iraku, istakavši saradnju na saobraćajnim i energetskim projektima, posebno na Projektu razvojnog puta.
Povodom rata između Rusije i Ukrajine, Erdogan je naglasio da se Turska nada okončanju sukoba kojim bi se očuvali suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Naveo je da Ankara ostaje u kontaktu sa sukobljenim stranama s ciljem obnove sigurnosti plovidbe u Crnom moru, zaštite sigurnosti opskrbe hranom i sprečavanja širenja rata.
Također je oštro osudio napade na trgovačke brodove u Crnom moru, bez obzira na to ko ih je izveo, prenosi Daily Sabah.
Posebno je naglasio potrebu očuvanja slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz, istakavši da Turska sarađuje s regionalnim akterima kako bi spriječila dalje širenje sukoba u Zaljevu.
Govoreći o Egejskom moru i Istočnom Mediteranu, Erdogan je pozvao na rješavanje sporova u skladu s međunarodnim pravom i dobrosusjedskim odnosima, te obnovio prijedlog Turske za održavanje konferencije o Istočnom Mediteranu.
Kada je u pitanju Kipar, Erdogan je zatražio međunarodno priznavanje suverene jednakosti i međunarodnog statusa kiparskih Turaka.
- Nehumana izolacija kojoj su bili izloženi mora se konačno okončati. Pozivam međunarodnu zajednicu da prizna Tursku Republiku Sjeverni Kipar i s njom uspostavi političke i ekonomske odnose - izjavio je Erdogan.
Erdogan je istakao i ulogu Turske u evropskoj sigurnosti, naglasivši da kontinent ne može izgraditi efikasnu sigurnosnu arhitekturu bez Ankare.
- Evropa koja isključuje Tursku iz svoje sigurnosne arhitekture, dozvolite mi da budem potpuno jasan, ne može postati ni jača ni sigurnija - poručio je Erdogan.
Kao dokaz uloge Turske u evropskoj i transatlantskoj sigurnosti istakao je članstvo Turske u NATO-u, sve snažniju odbrambenu industriju i samit NATO-a održan u Ankari u julu.
Erdogan je naglasio da Ankara želi graditi svoje buduće odnose s Evropskom unijom kroz istu stratešku perspektivu, te da očekuje da Brisel odgovori istom mjerom.
Osvrćući se na Južni Kavkaz, Erdogan je pružio podršku postizanju trajnog mira između Azerbejdžana i Armenije te pohvalio azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva i armenskog premijera Nikola Pašinjana za njihovu posvećenost postizanju rješenja.
Dodao je da će Turska nastaviti proces normalizacije odnosa s Armenijom.
Erdogan je istakao i sve snažniju saradnju unutar Organizacije turskih država, najavivši da će 13. samit lidera ove organizacije biti održan u Ankari 30. oktobra.
Govoreći o Africi, Erdogan je pružio podršku naporima za postizanje primirja i trajnog mira u Sudanu, jačanju sigurnosnih i institucionalnih kapaciteta u Somaliji, kao i procesu pomirenja u Libiji koji vode sami Libijci.
Kazao je da će Turska nastaviti podržavati politički proces u Libiji, te najavio održavanje četvrtog Tursko-afričkog partnerskog samita u Libiji u decembru.
Erdogan je također napomenuo da se sporovi u Južnoj Aziji, uključujući Kašmir, trebaju rješavati dijalogom, u skladu s Poveljom UN-a i relevantnim rezolucijama.
Klimatske promjene i nejednakost također su zauzele značajno mjesto u njegovom obraćanju.
Erdogan je rekao da će Turska u novembru u Antaliji biti domaćin klimatskog samita COP31, izrazivši želju da ovaj skup postane "Implementacijski COP", usmjeren na ispunjavanje finansijskih obaveza u borbi protiv klimatskih promjena, ubrzanje transfera tehnologija i pretvaranje obećanja u konkretna djela.
Posebno je izdvojio Pokret nultog otpada koji je 2017. godine pokrenula prva dama Emine Erdogan, te pozvao na snažnije međunarodne napore u borbi protiv rasipanja resursa i nesigurnosti u snabdijevanju hranom.
Erdogan je naveo podatak da se u svijetu godišnje baci više od dvije milijarde tona hrane, naglasivši kako ne može biti prave globalne pravde sve dok se hrana masovno baca dok se stotine miliona ljudi suočavaju s glađu.
Također je ozvaničio tursku kandidaturu Mehmeta Mehdija Ekera za funkciju generalnog direktora Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
Osvrnuvši se na društvena pitanja, Erdogan je upozorio na porast islamofobije, ksenofobije, kulturnog rasizma i antisemitizma.
Upozorio je da su muslimanke i djevojčice sve češće izložene diskriminaciji, oštro kritizirajući zabrane nošenja hidžaba u školama u pojedinim zemljama kao kršenje osnovnih prava žena.
Erdogan je dezinformacije na društvenim mrežama označio kao rastuću prijetnju društvenom miru, podvukavši da odbrana tačnih informacija postaje sve važnija.
Privodeći govor kraju, Erdogan je obećao da će nastaviti koristiti govornicu UN-a kako bi govorio u ime onih koje je opisao kao obespravljene, ožalošćene i lišene glasa.
- Dokle god mi Bog daje život, s ove govornice nastavit ću biti glas potlačenih. Nećemo šutjeti pred nepravdom, niti ćemo ikada pristati na ugnjetavanje - poručio je Erdogan.
Erdogan je zaključio da se međunarodna zajednica u konačnici nalazi pred dva puta: dubljom neizvjesnošću vođenom strahom, konfliktima i izolacijom ili budućnošću izgrađenom na temeljima pravde, solidarnosti i zajedničkog djelovanja.
- Turska je odabrala ovaj drugi put - kazao je.
