Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Entiteti se zadužuju da prežive od ‘prvog do prvog’

Redakcija Mostar

Budžet se troši na vraćanje dugova i tekuće obaveze, a sve je manje investicija koje mogu potaknuti ekonomski rast.

U usporedbi sa zemljama u susjedstvu i prema međunarodnim kriterijima – Bosna i Hercegovina i nije naročito zadužena zemlja: ukupan javni dug je oko 13,7 milijardi KM, što je približno 25 posto BDP-a. Ovaj procenat je znatno ispod praga koji stručnjaci smatraju rizičnim, piše Odgovor.ba.

Shodno raspodjeli ovlaštenja izvršne vlasti, u Bosni i Hercegovini se uglavnom zadužuju entiteti, Federacija i Rs. Od ukupnog duga se oko 6,7 milijardi KM odnosi na Federaciju BiH, 6,2 milijarde KM na Rs, a manje od 100 miliona na državni nivo i Distrikt Brčko. Od 2008. do danas, dug Federacije BiH više nego se udvostručio, dok je dug Rs-a porastao za gotovo dvije milijarde maraka.

Niska zaduženost, ali tri druga trenda opasna

Entitetski zvaničnici, vlast i opozicija često u raspravama koriste omjer duga i BDP-a kao argument stabilnost ili ugroženosti. Međutim, visina duga u odnosu prema bruto domaćem proizvodu nije jedino mjerilo. Jednako su važni načini zaduživanja, odnos domaćeg i stranog duga, vrijeme otplate duga kao i svrha potrošnje pozajmljenog novca.

Zvanični podaci iz ministarstava finansija pokazuju nekoliko zabrinjavajućih trendova. Prije svega, stari dugovi se sve češće otplaćuju novim zaduženjima, i to pod nepovoljnijim uslovima.

Drugo, iako su glavni kreditori još uvijek međunarodne finansijske institucije, koje novac posuđuju pod povoljnijim uvjetima, vlade se sve češće zadužuju na domaćem tržištu kroz obveznice i trezorske zapise. Takvo zaduživanje uglavnom služi popunjavanju budžetskih rupa.

Treći trend koji može voditi ka dubljim problemima jeste što je udio otplate kredita u budžetima sve viši i viši. U Federaciji BiH otplate duga sada dostižu 40 posto ukupnih budžetskih prihoda (ne računajući doprinose za penzije). Pošto više od 70 posto rashoda otpada na zakonske obaveze – plate, transfere, socijalna davanja – manevarski prostor za razvojne projekte gotovo da ne postoji. U Rs-u je udio otplate dugova u ukupnom budžetu niži – oko 26 posto.


Novi dugovi za otplatu starih

U strukturi duga nekada su dominirali povoljni krediti međunarodnih finansijskih institucija (Svjetska banka, Evropska investiciona banka – EIB, Evropska banka za obnovu i razvoj), ali se danas sve veći dio obaveza odnosi na domaće obveznice i trezorske zapise.

Ovi vidovi brzog zaduživanja uglavnom služe za održavanje budžetske likvidnosti, a ne za razvojne projekte. Njihov rok dospijeća je kraći, a kamate znatno više od onih na vanjske kredite.

Ovaj trend oslanjanja na domaće tržište znači da entitetske vlade sve češće emituju vrijednosne papire s rokom dospijeća između jedne i deset godina – a često i kraće. To u praksi znači da se obaveze samo prebacuju iz godine u godinu, bez stvarnog smanjenja zaduženja.

Tokom 2023. godine dospjele su otplate u iznosu od oko dvije milijarde KM, a nove obveznice i krediti izdati su u visini od 1,6 milijardi KM, od čega su dvije trećine bile domaće emisije. Ovo znači da je oko 80 posto otplata finansirano novim zaduženjem, uglavnom na domaćem tržištu.

Drugim riječima, većina otplata finansirana je novim dugom, što ekonomski analitičari smatraju znakom zaduživanja radi likvidnosti, a ne razvoja.

U Rs taj trend je posebno izražen: značajan dio unutrašnjih zajmova koristi se za servisiranje vanjskih dugova, dok se nova zaduženja planiraju u iznosima većim od godišnjih otplata. Prema budžetu Rs-a za 2025. godinu, novo zaduženje bit će 6 posto veće od planiranih otplata.


Kamatne stope rastu, rokovi se skraćuju

Prosječne kamatne stope na entitetske obveznice u posljednjih pet godina su porasle, dok se rokovi otplate skraćuju. To znači da se dug ne samo uvećava, već i postaje skuplji i kratkoročniji. Naprimjer, kamate na obveznice su 2021. iznosile 3 posto - a 2024. između 6 i 7 posto.

Domaće tržište kapitala, kojim dominiraju državne i komercijalne banke, već pokazuje znakove zasićenja: teško je plasirati nove obveznice s dužim rokom dospijeća, pa vlade sve više posežu za trezorskim zapisima do godinu dana – mehanizmom koji samo odgađa problem.

U Federaciji BiH obveznice najviše kupuje banka u njenom vlasništvu, Union (oko 40 % obveznica), a potom slijede Unicredit Bank, Sparkasse i Addiko. Vlasti Rs najviše posuđuju od privatne domaće Nove banke, te dvije banke u državnom vlasništvu drugih zemalja (BPS – Srbija i NLB – Slovenija).

Bez investicija nema napretka

Vrhunac otplata predviđen je 2026. godine, kada dospijevaju i euroobveznice Rs-a, a značajan pritisak očekuje se i u periodu 2029–2031.

U isto vrijeme, realizacija javnih investicija, iako planirana u milijardama maraka, odvija se sporo i ne stvara ekonomski impuls koji bi mogao ublažiti teret zaduženja.

Bosna i Hercegovina, iako i dalje „nisko zadužena“ na papiru, sve više ulazi u zonu tzv. „fiskalne krutosti“: budžet se troši na vraćanje dugova i tekuće obaveze, a sve je manje investicija koje mogu potaknuti ekonomski rast, a time i olakšati buduće otplate. Pojednostavljeno, zadužujemo se da preguramo od 1. januara do 1. januara, u jednoj stabilnoj stagnaciji.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.