Dok ruska agresija na Ukrajinu i dalje traje, zapadne prijestolnice sve više postavljaju ključno pitanje: da li bi Vladimir Putin mogao proširiti sukob i napasti neku od članica NATO-a? Ovo pitanje više nije čista teorija – već zabrinjavajući scenario koji se ozbiljno razmatra u strateškim i vojnim krugovima Zapada.
Nema direktne prijetnje – ali postoje razlozi za zabrinutost
Prema izvorima koje navodi The Economist, nema čvrstih obavještajnih pokazatelja da se Rusija trenutno priprema za direktni napad na članice NATO-a. Međutim, analitičari upozoravaju da se Putinove ambicije ne mogu sa sigurnošću predvidjeti. Njegova odluka o invaziji na Ukrajinu mnoge je iznenadila upravo zbog nepredvidivosti, a logika njegovih postupaka često se temelji na revizionističkim ciljevima, a ne na racionalnom balansu snaga.
Vojna spremnost Rusije i odgovor NATO-a
Rusija je i pored velikih gubitaka u Ukrajini, nastavila modernizaciju vojske i proširenje vojnih kapaciteta na zapadnoj granici. NATO je, kao odgovor, značajno pojačao trupe u baltičkim državama, Poljskoj i Rumuniji. Također, Švedska i Finska su se pridružile Alijansi, čime je Rusiji dodatno sužen prostor za strateško manevrisanje na sjeveru Evrope.
Ključni scenariji: Estonija, Letonija, Litvanija
Najčešće spominjani potencijalni front u mogućem sukobu je tzv. Suwałki koridor – uzak kopneni pojas koji povezuje Litvaniju s Poljskom, između Bjelorusije i ruske enklave Kalinjingrad. Stručnjaci procjenjuju da bi ruska vojna provokacija u ovom području mogla testirati spremnost NATO-a da se brani prema članu 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
