Dodik sanja, zajedno s Vučićem, "srpski svet" i održava kontakte s Putinom. Čović želi de facto "treći entitet". Opozicija u Sarajevu je jaka. Hoće li se mnogi brzo razočarati. Ključ je u rukama EU.
"Čak i kada bi sve išlo glatko, pristupanje BiH bi bilo moguće tek negdje nakon 2030. godine", kaže Vedran Džihić, prenosi Politicki.ba.
Reagirajući na odluku Evropske unije da da zeleno svjetlo za početak pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, on ističe da "prije nego što pregovori počnu, moraju se izvršiti daljnje važne reforme".
"Bez sumnje - budućnost BiH može ležati samo u Evropi. Ali đavo je u detaljima", upozorava Džihić.
On je predavač na Austrijskom univerzitetu u Beču. Potiče iz Tuzle.
Za njega, važan je simbolički efekat odluke Evropskog vijeća - treba podsticati proevropske reforme i motivirati političke snage orijentirane na konsenzus.
"Naredni mjeseci će biti lakmus test - hoće li sadašnja koalicija imati moći i volje da odlučuje o daljim reformama?
Milorad Dodik i njegov SNSD dio su koalicije na državnom nivou. Dodik ne želi ulazak Bosne u EU, on samo koristi taktiku i kupuje sebi vrijeme na vlasti. Istovremeno, održava kontakte sa Rusijom/Putinom i sanja o "srpskom svetu" sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Iako je hrvatski HDZ za ulazak, za šefa HDZ-a u BiH Čovića važnija je vizija dalje etnoteritorijalizirane Bosne s de facto “trećim entitetom” za Hrvate. Povrh toga, HDZ je i klijentelistička mašina za preraspodjelu", piše dalje Džihić.
Osvrće se i na političke snage u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
"Trostranačka koalicija (Trojka) u Sarajevu je mnogo pragmatičnija i želi pokazati da je moguća politika orijentirana na konsenzus. Međutim, opozicione snage u Federaciji su sve kritičnije - Trojka "izdaje državu" i "predaje je Dodiku i Čoviću", kažu oni.
U ovom okruženju, brze reforme će biti veoma teške. Postoji velika opasnost da se nakon današnje euforije mnogi brzo razočaraju.
Mnogo toga zavisi od EU. Današnji potez bio je prvenstveno geopolitički motiviran. EU mora trošiti više resursa i biti mnogo ofanzivnija na Balkanu. Bez unutrašnjih reformi (većinskih odluka, na primjer) neće biti ekspanzije. 2024. će biti ključna.
U konačnici, nikada se ne smije zaboraviti da širenje EU u suštini znači i snažnu vrijednosnu orijentaciju ka liberalizmu, vladavini prava i demokratiji. "Optimizam proširenja EU" ne smije dovesti do toleriranja autoritarnosti i uništenja demokratije", upozorava Džihić, javlja Politicki.ba.
