Dvojica državljana BiH učestvovala u ubistvu Hamasovog stručnjaka

politicki.ba

I oni su u Tunisu osuđeni na doživotne robije. BiH ih nije htjela izručiti.


Nakon gotovo decenije istrage, prikupljanja dokaza i međunarodne pravne saradnje, tuniski sud izrekao je doživotne zatvorske kazne za ukupno 11 optuženih, među kojima su i dvojica državljana Bosne i Hercegovine, zbog atentata na Mohammeda al-Zawarija, tuniskog inženjera vazduhoplovstva i stručnjaka za bespilotne letjelice koji je sarađivao s vojnim krilom Hamasa, brigadama Izz ad-Din al-Qassam. Riječ je o jednom od najsloženijih i politički najosjetljivijih krivičnih postupaka u savremenoj istoriji Tunisa, jer se atentat od samog početka nije posmatrao kao klasično ubistvo, već kao precizno planirana međunarodna operacija s obilježjima obavještajnog djelovanja, javlja Večernji list.

Al-Zawari je ubijen 15. decembra 2016. godine u Sfaxu, industrijskom i trgovačkom centru zemlje, ispred zgrade u kojoj je živio. Napad je izveden u ranim jutarnjim satima, u trenutku kada je izlazio iz kuće, a napadači su ga iz neposredne blizine pogodili s više hitaca iz vatrenog oružja. Smrt je nastupila gotovo odmah. Svjedoci su naveli da su atentatori nakon pucnjave brzo napustili mjesto događaja vozilom, bez panike i improvizacije, što je dodatno potvrdilo sumnju da se radi o profesionalcima s jasno razrađenim planom bijega.

Istraga tuniskih sigurnosnih službi ubrzo je pokazala da je al-Zawari bio pod dugotrajnim nadzorom. Njegovo svakodnevno kretanje, kontakti i navike bili su pomno praćeni, a atentatori su raspolagali preciznim informacijama o vremenu i mjestu na kojem će biti najranjiviji. U sklopu istrage utvrđeno je korištenje lažnih identiteta, više stanova za kratkotrajni boravak, unajmljenih vozila te sofisticiranih komunikacijskih kanala koji su omogućavali diskretno koordiniranje svih učesnika operacije. Tuniske vlasti zaključile su da se radilo o mreži koja je djelovala na teritoriji zemlje, ali je bila logistički i operativno povezana s inostranstvom.

Prema tvrdnjama Hamasa, al-Zawari je sudjelovao u projektiranju i razvoju dronova koji su kasnije korišteni u vojne i izviđačke svrhe protiv Izraela. Upravo zbog te uloge, Hamas je za atentat direktno optužio izraelsku obavještajnu službu Mossad, tvrdeći da se radilo o ciljanom uklanjanju osobe koja je predstavljala stratešku prijetnju. Izrael te optužbe nikada nije službeno komentarisao, niti ih je potvrdio ili demantirao, što je u međunarodnim krugovima protumačeno kao uobičajena praksa u slučajevima osjetljivih operacija izvan granica zemlje.

Sudski postupak u Tunisu otvorio je i pitanje uloge stranih državljana u atentatu. Među osuđenima nalaze se osobe iz više zemalja, a posebnu pažnju javnosti privukla su imena dvojice državljana Bosne i Hercegovine: Alen Čamdžić i Elvir Sarač. Prema optužnici, oni nisu bili izravni izvršitelji ubistva, ali su imali važnu ulogu u operativnom dijelu cijele akcije. Teretilo ih se za sudjelovanje u logistici, nadzoru i kretanju žrtve, kao i za komunikaciju s drugim članovima mreže koji su boravili u Tunisu uoči atentata.

Elvir Sarač bio je u jednom trenutku priveden u Bosni i Hercegovini, ali nije izručen Tunisu zbog zakonskih ograničenja i odluke domaćih pravosudnih tijela. Alen Čamdžić nikada nije bio fizički dostupan tuniskom sudu. Zbog toga su obojica, kao i ostali optuženici, osuđeni u odsutnosti, na osnovu dokaza prikupljenih kroz međunarodnu saradnju, financijske tragove, svjedočenja i analizu komunikacija. Tuniske vlasti naglašavaju da činjenica što optuženi nisu prisutni ne umanjuje težinu dokaza niti ozbiljnost presude.

Tuniski sud atentat na Mohammeda al-Zawarija okarakterizirao je kao jedan od najozbiljnijih sigurnosnih incidenata u zemlji nakon Arapskog proljeća, ističući da se radi o ozbiljnom narušavanju nacionalnog suvereniteta i djelovanju stranih obavještajnih struktura na teritoriju Tunisa. Iako su izrečene doživotne kazne, većina osuđenih i dalje je izvan dosega tuniskog pravosuđa, što ovaj slučaj ostavlja otvorenim i politički osjetljivim. Atentat na al-Zawarija tako ostaje simbol šireg, tihog rata obavještajnih službi, u kojem se granice država često prelaze bez formalne objave, a istina rijetko u potpunosti izlazi na vidjelo.



Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.