Preduzeta je sa ciljem sprječavanja egzodusa albanskog stanovništva na Kosovu, koji su trpili teror srpskih vojnih i policijskih snaga, za šta je kasnije pred sudom u Hagu suđeno većini pripadnika tadašnjeg državnog vrha uključujući i Slobodanu Miloševiću kao predsjedniku države.
U kampanji vazdušnih udara učestvovale su snage 19 zemalja zapada, a akcije iz vazduha, koje su trajale 78 dana, izvedene su bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.
Vazdušni napadi okončani su potpisivanjem tzv. Kumanovskog sporazuma 9. juna 1999. poslije koga je uslijedilo povlačenje snage vojske i policije sa Kosova, na čijoj teritoriji je uspostavljen civilna misija Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Prema podacima UNHCR, Kosovo je od dolaska mirovnih snaga napustilo 230.000 Srba i Roma, a vratilo se 800.000 izbeglih Albanaca.