Đuro Kozar: Ni Trump nije ozbiljno shvatio Bidena! Balkan je posebno bitan Putinu

Redakcija Mostar

Osvrćući se na Bidenove zapise o Vladimiru Putinu i ruskoj politici, Kozar smatra da su događaji tokom gotovo pet godina ruske agresije na Ukrajinu potvrdili upozorenja bivšeg američkog predsjednika.

Dijelovi memoara bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, u kojima govori o Vladimiru Putinu, Donaldu Trumpu i američkoj vanjskoj politici, ponovo su otvorili brojna pitanja o odnosima Washingtona i Moskve, ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali i budućnosti evropske sigurnosti. Posebno je zanimljivo pitanje koliko se američka politika promijenila dolaskom Trumpa na vlast te kakve bi posljedice takav zaokret mogao imati za Evropu i Balkan.

O ovim temama za Hayat.ba govorio je vojno-politički analitičar Đuro Kozar, koji smatra da je Putin na početku invazije ozbiljno potcijenio snagu ukrajinskog otpora, ali i pogrešno procijenio međunarodnu podršku koju će Ukrajina dobiti.

Bidenova upozorenja o Putinu pokazala se opravdanim

Osvrćući se na Bidenove zapise o Vladimiru Putinu i ruskoj politici, Kozar smatra da su događaji tokom gotovo pet godina ruske agresije na Ukrajinu potvrdili upozorenja bivšeg američkog predsjednika.

Podsjeća da je Putin, suočen s američkim sankcijama, negirao postojanje agresivnih namjera, ali da mu Biden, kako je naveo u memoarima, nije vjerovao.

Posebno važnim Kozar smatra Bidenovo tumačenje Putinovih motiva za pokretanje agresije na Ukrajinu. Prema tom tumačenju, uspjeh Ukrajine kao demokratske države sa snažnom ekonomijom predstavljao je prijetnju Putinovoj vlasti jer bi građani Rusije mogli uvidjeti razliku između vlastitog položaja i mogućnosti koje pruža uspješno demokratsko društvo.

Uspjeh Ukrajine kao zdrave demokratije s procvatom ekonomije natjerao bi Ruse da prepoznaju vlastito siromaštvo i nedostatak prilika, a to je za Putina bilo neprihvatljivo, ističe Kozar, prenoseći suštinu Bidenovih navoda.

Kozar smatra neshvatljivim što Donald Trump nije uzeo u obzir Bidenova upozorenja, već je, umjesto opreza prema Putinovim namjerama, počeo pokazivati spremnost za približavanje ruskom predsjedniku.

Govoreći o početku ruske agresije u februaru 2022. godine, Kozar ističe da ruski predsjednik nije očekivao tako snažan otpor ukrajinskih snaga, posebno u prvim mjesecima rata.

"Putin je sigurno potcijenio žestinu ukrajinskog otpora, posebno na početku agresije u februaru i martu 2022. godine. Tada je nekoliko stotina ruskih tenkova krenulo prema Kijevu. Vjerovatno je tada shvatio o čemu se radi. Međutim, u tom trenutku još nije razmišljao o tome koliko bi rat mogao trajati," kaže Kozar.

Prema njegovoj ocjeni, jedna od Putinovih najvećih pogrešnih procjena odnosila se na međunarodnu podršku Ukrajini. Ruski predsjednik, smatra Kozar, nije očekivao da će toliko država stati uz Kijev i nastaviti mu pomagati, čak i nakon promjene američke politike.

Trumpov zaokret i drugačiji odnos prema Moskvi

Jedna od značajnijih promjena na međunarodnoj političkoj sceni jeste razlika između pristupa Joea Bidena i Donalda Trumpa prema Rusiji. Dok je Bidenova administracija pružala snažnu podršku Ukrajini i nastojala ograničiti ruski utjecaj, Trumpov povratak u Bijelu kuću donio je drugačiji pristup odnosima s Moskvom.

Kozar smatra da Trump sve negativnije posmatra Evropu, između ostalog i zbog toga što evropske države nisu podržale pojedine njegove vanjskopolitičke poteze.

"Trump smatra da mu Evropa nije pomogla u nekim njegovim postupcima, posebno kada je riječ o Iranu i drugim aktivnostima. Zbog toga prema Evropi izražava negativno mišljenje. Međutim, to ne znači da će NATO oslabiti ili da će Sjedinjene Američke Države napustiti taj savez", pojašnjava Kozar.

Ipak, posebno problematičnim smatra Trumpov odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu i njegovu spremnost da u određenim pitanjima pokaže razumijevanje za interese Moskve.

"Vrlo je čudna Trumpova odlučnost da u ovom nepravednom i agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine odluči stati na stranu Moskve, odnosno Rusije. To je neshvatljivo", kaže Kozar.

Dodaje da Trump sve više pokazuje interes za ekonomske odnose s Rusijom, zbog čega smatra da se američki predsjednik ponekad ponaša više kao vlasnik velikog koncerna nego kao predsjednik jedne države.

Kada je riječ o budućnosti američke politike, Kozar ističe da je teško predvidjeti u kojem će se pravcu odnosi razvijati. Ipak, smatra da Trump neće imati neograničen prostor za donošenje odluka te da će se suočavati s većom političkom kontrolom.

Ako Putin ostvari ciljeve u Ukrajini, je li Balkan sljedeći na udaru?

Pitanje mogućih ruskih ambicija nakon završetka rata u Ukrajini posebno je važno za zemlje Balkana. Ruski utjecaj u ovom dijelu Evrope već godinama izaziva zabrinutost, naročito zbog političkih veza Moskve sa Srbijom i Miloradom Dodikom.

Na pitanje može li Balkan postati sljedeće područje pojačanog ruskog pritiska ukoliko Putin ostvari svoje ciljeve u Ukrajini, Kozar ističe da ovaj prostor već pripada ruskoj interesnoj sferi.

"Balkan je sigurno u interesnoj sferi Ruske Federacije. Ona ima uporište u Srbiji i političkim krugovima koji djeluju pod utjecajem Moskve, a sputava i približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. To je očigledno", ističe Kozar.

Ipak, kada je riječ o mogućnosti novih ruskih vojnih avantura nakon završetka rata u Ukrajini, njegov stav je nešto drugačiji. Smatra da Rusija trenutno nema dovoljno kapaciteta za otvaranje novih frontova, prije svega zbog velikih ljudskih i materijalnih gubitaka koje je pretrpjela tokom rata.

"Za sada, ne mislim da Rusija ima novih agresivnih namjera, jer se veoma iscrpila ratom u Ukrajini. Rusi su očekivali da će taj rat trajati kraće i da neće biti potrebno angažirati toliko vojne sile. Vjerovatno nisu očekivali ni toliki broj poginulih vojnika. Na ukrajinskom ratištu poginulo je deset ili dvanaest ruskih generala, što su veliki gubici", objašnjava Kozar.

Prema njegovoj procjeni, Rusija neće odustati od teritorija koje je zauzela i nastojat će ih zadržati kroz eventualne pregovore.

"Kako god se ovaj rat završi, Rusi će vjerovatno neke od teritorija pripojiti sebi. Neće od toga odustati. Riječ je prije svega o Donbasu, čiji dio nastoje zadržati. Da li će nakon toga biti trajnog mira, teško je reći. Nažalost, ovaj rat bi mogao još potrajati", upozorava Kozar.

Biden je rekao da Putin nema dušu: Šta je s njegovom politikom prema Gazi?

Jedan od zanimljivijih detalja iz Bidenovih memoara odnosi se na njegov susret s Vladimirom Putinom, kada mu je, prema vlastitom opisu, rekao da u njegovim očima ne vidi dušu. Putin mu je na to odgovorio: „Onda se savršeno razumijemo.“

Upravo ta Bidenova ocjena bila je povod za pitanje koliko je bivši američki predsjednik vlastitim političkim potezima pokazao dosljednost takvim moralnim stavovima, posebno kada je riječ o izraelskoj vojnoj operaciji u Gazi i stradanju palestinskih civila.

"Više nije pitanje hoće li ljudi preživjeti od zračnih napada, nego hoće li preživjeti bez dovoljno hrane, vode, ogrjeva i skloništa. Palestinci su sada u najgorem položaju u kojem se jedan narod može naći. Uslovi života su zaista užasni", kaže Kozar.

Iako je Biden u memoarima naveo da je pozivao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na smanjenje civilnih žrtava, njegova administracija nastavila je pružati snažnu podršku Izraelu. Kozara smo zbog toga pitali kako posmatra Bidenove moralne ocjene Putina u kontekstu njegove politike prema Gazi.

Kozar ističe da se palestinski narod nalazi u izuzetno teškom položaju, posebno zbog nedostatka osnovnih životnih potrepština.

Govoreći o Trumpovom odnosu prema Palestincima i situaciji u Gazi, Kozar smatra da američki predsjednik nije ispunio očekivanja koja su postojala nakon njegovih najava.

"Da je Trump imao duše, drugačije bi razmišljao. Govorio je da će poslati snage koje bi pomogle u uspostavljanju mira, odnosno mirovne snage koje bi doprinijele stabilizaciji situacije, ali to nikada nije uradio", ističe Kozar.

Prema njegovim riječima, pokazalo se da je Trump snažan na riječima, ali mnogo slabiji kada je riječ o konkretnim potezima.

"Ostvarilo se ono što su ljudi predviđali, a to je da će Trump biti jak na riječima, a slab u praktičnim postupcima, te da mnoge stvari koje je obećao neće realizirati. I dalje se, po svaku cijenu, drži Izraela. Između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ostale su snažne veze, a američka podrška Izraelu omogućava da opstane u tom dijelu svijeta koji je okružen islamskim državama", zaključuje Kozar.

Bidenove ocjene Putina i Trumpova politika prema međunarodnim krizama tako ponovo otvaraju pitanje odnosa velikih sila prema ratovima i stradanju civila. Dok se rat u Ukrajini nastavlja, a Gaza ostaje simbol humanitarne katastrofe, stavovi Vašingtona imaju posljedice daleko izvan američkih granica.

Za zemlje Balkana, a posebno Bosnu i Hercegovinu, dodatni razlog za zabrinutost predstavlja ruski politički utjecaj i mogućnost da se geopolitička nadmetanja velikih sila odraze i na stabilnost ovog dijela Evrope, koji je, sam po sebi, poznat kao jako nestabilan.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.