Dijelovi memoara bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, u kojima govori o Vladimiru Putinu, Donaldu Trumpu i američkoj vanjskoj politici, ponovo su otvorili brojna pitanja o odnosima Washingtona i Moskve, ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali i budućnosti evropske sigurnosti. Posebno je zanimljivo pitanje koliko se američka politika promijenila dolaskom Trumpa na vlast te kakve bi posljedice takav zaokret mogao imati za Evropu i Balkan.
O ovim temama za Hayat.ba govorio je vojno-politički analitičar Đuro Kozar, koji smatra da je Putin na početku invazije ozbiljno potcijenio snagu ukrajinskog otpora, ali i pogrešno procijenio međunarodnu podršku koju će Ukrajina dobiti.
Bidenova upozorenja o Putinu pokazala se opravdanim
Osvrćući se na Bidenove zapise o Vladimiru Putinu i ruskoj politici, Kozar smatra da su događaji tokom gotovo pet godina ruske agresije na Ukrajinu potvrdili upozorenja bivšeg američkog predsjednika.
Podsjeća da je Putin, suočen s američkim sankcijama, negirao postojanje agresivnih namjera, ali da mu Biden, kako je naveo u memoarima, nije vjerovao.
Posebno važnim Kozar smatra Bidenovo tumačenje Putinovih motiva za pokretanje agresije na Ukrajinu. Prema tom tumačenju, uspjeh Ukrajine kao demokratske države sa snažnom ekonomijom predstavljao je prijetnju Putinovoj vlasti jer bi građani Rusije mogli uvidjeti razliku između vlastitog položaja i mogućnosti koje pruža uspješno demokratsko društvo.
Uspjeh Ukrajine kao zdrave demokratije s procvatom ekonomije natjerao bi Ruse da prepoznaju vlastito siromaštvo i nedostatak prilika, a to je za Putina bilo neprihvatljivo, ističe Kozar, prenoseći suštinu Bidenovih navoda.
Kozar smatra neshvatljivim što Donald Trump nije uzeo u obzir Bidenova upozorenja, već je, umjesto opreza prema Putinovim namjerama, počeo pokazivati spremnost za približavanje ruskom predsjedniku.
Govoreći o početku ruske agresije u februaru 2022. godine, Kozar ističe da ruski predsjednik nije očekivao tako snažan otpor ukrajinskih snaga, posebno u prvim mjesecima rata.
"Putin je sigurno potcijenio žestinu ukrajinskog otpora, posebno na početku agresije u februaru i martu 2022. godine. Tada je nekoliko stotina ruskih tenkova krenulo prema Kijevu. Vjerovatno je tada shvatio o čemu se radi. Međutim, u tom trenutku još nije razmišljao o tome koliko bi rat mogao trajati," kaže Kozar.
Prema njegovoj ocjeni, jedna od Putinovih najvećih pogrešnih procjena odnosila se na međunarodnu podršku Ukrajini. Ruski predsjednik, smatra Kozar, nije očekivao da će toliko država stati uz Kijev i nastaviti mu pomagati, čak i nakon promjene američke politike.
Trumpov zaokret i drugačiji odnos prema Moskvi
Jedna od značajnijih promjena na međunarodnoj političkoj sceni jeste razlika između pristupa Joea Bidena i Donalda Trumpa prema Rusiji. Dok je Bidenova administracija pružala snažnu podršku Ukrajini i nastojala ograničiti ruski utjecaj, Trumpov povratak u Bijelu kuću donio je drugačiji pristup odnosima s Moskvom.
Kozar smatra da Trump sve negativnije posmatra Evropu, između ostalog i zbog toga što evropske države nisu podržale pojedine njegove vanjskopolitičke poteze.
"Trump smatra da mu Evropa nije pomogla u nekim njegovim postupcima, posebno kada je riječ o Iranu i drugim aktivnostima. Zbog toga prema Evropi izražava negativno mišljenje. Međutim, to ne znači da će NATO oslabiti ili da će Sjedinjene Američke Države napustiti taj savez", pojašnjava Kozar.
Ipak, posebno problematičnim smatra Trumpov odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu i njegovu spremnost da u određenim pitanjima pokaže razumijevanje za interese Moskve.
"Vrlo je čudna Trumpova odlučnost da u ovom nepravednom i agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine odluči stati na stranu Moskve, odnosno Rusije. To je neshvatljivo", kaže Kozar.
Dodaje da Trump sve više pokazuje interes za ekonomske odnose s Rusijom, zbog čega smatra da se američki predsjednik ponekad ponaša više kao vlasnik velikog koncerna nego kao predsjednik jedne države.
Kada je riječ o budućnosti američke politike, Kozar ističe da je teško predvidjeti u kojem će se pravcu odnosi razvijati. Ipak, smatra da Trump neće imati neograničen prostor za donošenje odluka te da će se suočavati s većom političkom kontrolom.
Ako Putin ostvari ciljeve u Ukrajini, je li Balkan sljedeći na udaru?










