Crna Gora ne samo da neće izgubiti status zemlje kandidata i status lidera u pregovaračkom procesu, nego sam ubijeđen da smo još uvijek u poziciji da budemo uskoro prva sljedeća članica EU.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je u nedjelju mogućnost da će ponoviti svoj zahtjev za skraćenje mandata parlamentu, navodeći da on to neće uraditi, već da "postoji mogućnost da je aktivira parlamentarna grupa od 25 poslanika".
U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike Đukanović je rekao da će nastaviti sa "raznim inicijativama strogo vodeći računa o poštovanju Ustava", ocjenjući da je na kraju moguć samo jedan scenario, a to je održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Đukanović smatra da kriza u Crnoj Gori potiče još od 2015. godine kada se, kako navodi, krenulo u rušenje crnogorskog parlamenta zbog prozapadne orijentacije Crne Gore i njene namjere da bude članica NATO-a, a posle čega je uslijedio i pokušaj državnog udara 2016.
"Hibridni pritisak Rusije uz pomoć proksija na Balkanu se nastavio tokom naredne četiri godine. Rusija je, u okviru svoje strategije destabilizacije Evrope, poigravajući se sa retrogradnim politikama na svakom dijelu Evrope, na Zapadnom Balkanu odlučila da ponovo aktivira velikodržavni nacionalizam, tako da tokom te četiri godine snaži velikodržavni nacionalizam u našem regionu. Uz to, u igru se uvodi novi instrument, uvodi se Srpska pravoslavna crkva, tako da u pritiscima na Crnu Goru imamo dvostruku destrukciju, velikodržavne, velikosrpske ideje, koja se nikada nije odrekla prava da Crnu Goru integriše u sastav Velike Srbije ili srpskog sveta, ili u predvorje srpskog sveta koji se, kao ekonomski projekat, danas zove "Open Balkan", poručio je crnogorski predsjednik.
"2020. godina je, zahvaljujući takvom hibridnom pritisku na Crnu Goru, dovela do promjene vlasti i od tada imamo, do sada dvije vlade, koje su se pokazale kao vlade koje su vjerno služile velikosrpskom nacionalizmu, kleronacionalizmu i ruskim interesima u Crnoj Gori. Te dvije vlade su zapravo u finalu dovele do ove sada institucionalne krize koju imamo u Crnoj Gori", ističe Đukanović.
Izbori jedini izlaz
Najavio je i da će nastaviti, da u okviru ustavom datih nadležnosti, vodi akciju "koja će pokušati da dovede do jedinog mogućeg ishoda, organizacije prijevremenih parlamentarnih izbora i da na bazi toga Crna Gora dobije neupitnu, kompetentnu, nacionalno odgovornu Vladu koja će nastaviti da je vodi putem evropske integracije".
Glas Amerike: Saopštili ste da sa timom pravnika tražite neko valjano rješenje. Koje je to valjano rješenje u ovom trenutku?
Đukanović: Pravnici imaju različita mišljenja. Postoje paravnici koji smatraju da se sada, u cilju izlaska iz krize, može primijeniti analogno tumačenje određenih ustavnih rješenja uključujući i mogućnost koju u određenim okolnostima Ustav daje predsjedniku da raspusti parlament. Vidjeli ste da sam veoma suzdržan u korišćenju tako predloženih mogućnosti zato što i dalje želim da dajem primjer da moramo besprekorno poštovati Ustav. Ako bi se predsjednik države odlučio da kroz neku previše fleksibilnu interpetaciju ustavnih normi predloži makar i najkonstruktivnija, najodgovornija rješenja u datim uslovima smatram da bi to bio prilog jednoj opštoj atmosferi urušavanja ustavnog sistema države Crne Gore i smatram da predsjednik države u to nipošto ne smije ući.
Dakle, ono što je definitivno na raspolaganju ne samo predsjedniku nego i grupi od najmanje 25 poslanika, to je da obnavlja inicijativu prema parlamentu za skraćenje mandata. Mi smo sada u predizbornom vremenu, imamo zakazane izbore za 23. oktobar u 14 opština. Pretpostavljam da je i to faktor zbog kojeg poslanici, u zavisnosti od stranačkih interesa, kalkulišu da li i kada skratiti mandat parlamentu. Jučerašnja (petak) Inicijativa nije naišla na prođu većine u parlamentu, a po mom mišljenju to je jasan signal da je parlament pokazao deficit odgovornosti prema nacionalnim interesima Crne Gore, a iskazalo se da su partijski interesi i partijske kalkulacije kod aktuelne parlamentarne većine iznad onoga što su nacionalni interesi. Oni definitivno ne pokazuju odgovornost prema državnim interesima Crne Gore.
Partijske kalkulacije aktuelne većine su iznad nacionalnih interesa
Nastavićemo sa raznim inicijativama uvijek strogo vodeći računa o poštovanju Ustava, a rekao bih da je moguć samo jedan scenario, a to je održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Ideje koje se predlažu od strane aktuelne parlamentarne većine, a to je da se vratimo ponovnom razmatranju kandidature predloženog mandatara, su definitivno neustavne.
Ustav je tu apsolutno jasan, Ustav propisuje da se u roku 30 dana može predložiti mandatar. Aktuelna parlamentarna većina je propustila priliku da pokaže jasnu, nedvosmislenu pisanu ili usmenu spremnost da stane iza mandatara kojeg su predložili posljednjeg dana tog roka. To su pokušali da isprave dan nakon isteka Ustavom predviđenog roka, a prihvatanjem takvog dokaza odmah bi ušli u kršenje Ustava, kao što mislim da bi smo ušli u kršenje Ustava ako bi se sada vratili ideji da razgovaramo o mandataru. Jednostavno, taj rok je potrošen. Kada se taj rok potroši imate samo mogućnost da idete ka raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, za što je potrebna odluka parlamenta o skraćenju mandata i da nakon tih izbora izaberemo kompetentnu i nacionalno odgovornu Vladu.
O raspuštanju Skupštine
Glas Amerike: Hoće li Vaše djelovanje ići u pravcu raspuštanja Skupštine?
Đukanović: Vidim da se u javnosti polemiše sa mojom nepostojećom inicijativom. Ja nijesam donio ukaz za raspuštanje parlamenta, ja sam pokrenuo inicijativu da parlament sebi skrati mandat, to je neupitno pravo predsjednika države u datim okolnostima.
Kada je u pitanju ukaz o raspuštanju parlamenta ta mogućnost stoji na raspolaganju predsjedniku, ali su u Ustavu precizno opisane pretpostavke aktiviranja tog mehanizma.
Glas Amerike: Da li su ispunjene te pretpostavke?
Đukanović: Te pretpostavke nijesu ispunjene. Da jesu, ja bih posegao za tim pravom. Ali nisu. Teče rok od 30 dana za predlaganje mandatara, taj rok je potrošen i nijsmo došli do izbora mandatara. Da je mandatar dobio mandat, tada teče rok od 90 dana za fomiranje Vlade. Ako on u tom roku ne formira Vladu i vrati mandat predsjedniku države tada predsjednik države može da donese ukaz o raspuštanju parlamenta. Kroz takav scenario nijesmo prošli.
Ustav je ostao nedefinisan sa nuđenjem rješenja za situaciju u kojoj se mi nalazimo – šta se događa kada nemamo mandatara, kada se propusti rok da se definiše mandatar i kada nakon toga parlamentarna većina odbije inicijativu za rapuštanje parlamenta. Zato sam rekao da sada treba biti veoma kompetentan u tumačenju našeg, analizi, eventualno, uporednih rješenja u drugim državama sa sličnim ustavno-pravnim sistemom da vidim da li možemo doći do nekog ustavno-pravnog mehanizma da izađemo iz ovog problema. Politički mehanizam imamo, politički mehanizam je odluka parlamentarne većine da sebi skrati mandat pokazujući na taj način odgovornost prema državnim interesima, jer nije samo u interesu predsjednika da kroz izbore dođemo do Vlade.
Tako da se nadam da ovo nije finalni stav aktuelnog parlamenta. Dakle postoji mogućnost da se ova inicijativa koju sam testirao u parlamentu obnavlja, postoji moogućnost da je odmah sjutra, ili za dvadeset dana, kada prođu lokalni izbori, aktivira parlamentarna grupa od 25 poslanika i da onda opet parlament izložimo suočavanju sa vlastitom odgovornošću za rješavanja institucionalne krize u kojoj se država nalazi.
Nisu ispunjene pretpostavke za ukaz o raspuštanju parlamenta
Glas Amerike: Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je, međutim, da je parlament pokazao da funkcioniše, i najavila da bi Skupština na sjednici 21. oktobra trebalo da bira sudije Ustavnog suda, za čiji izbor treba podrška 49 poslanika. Ko u ovom trenutku uopšte može da računa na podršku 49 poslanika?
Đukanović: Nijesam ni u jednom trenutku tvrdio da parlament ne funkcioniše i dobro je da parlament funkcioniše. Moj prigovor je bio da parlament nije dovoljno dobro sagledao svoju odgovornost za nacionalne interese Crne Gore, jer ne može biti nacionalni interes da nema Vladu. To je interes naših protivnika, to je politički interes različitih adresa iz regiona i izvan njega. Koji žele da Crnu Goru predstave kao nefunkcionalnu državu da bi dokazali svoju tezu da je Crna Gora greškom nezavisna i da je greškom u NATO i da je zato treba oduzeti nezavisnost i pripojiti je velikoj Srbiji.
Ako većina u parlamentu nema dovoljno svijesti da svjesno ili nesvjesno ne podržava takvu destrukciju prema državi Crnj Gori, onda mi ne govorimo o nefunkcionalnosti parlamenta, parlament je funkcionalan, samo što u ovom trenutku, po mom uvjerenju nije pokazao dovoljno odgovornosti prema nacionalnim interesima. Zašto? Iz raznih razloga. Ne bih rekao da su svi tamo spremni da slijepo služe interesima velike Srbije i imperijalne Rusije, nego jedan dio njih to radi zbog svojih partijskih kalkulacija zato što smatraju da će na taj način sebi pomoći na predstojećim lokalnim izborima.
U takvim okolnostima je veoma teško dolaziti do strogo propisane većine za izbor sudija Ustavnog suda. Predviđeno je da je u prvom krugu potrebna dvotrećinska a u drugom tropetinska većina. Dakle teško je, ali nije nemoguće i zavisiće upravo od sposobnosti i odgovornosti političkih subjekata u Crnoj Gori da se zaista ozbiljno posvete onome što je najveći nacionalni interes Crne Gore, a to je da ima funkcionalne institucije, odgovornu Vladu.
Glas Amerike: Upravo od te instance, Ustavnog suda, zavisi ustavnopravna sudbina inicijative za Vaše razrješenje koju je podnio 41 poslanik. Ustavni sud ne funkcioniše, sedam sudija je predviđeno, tri su tamo, a potrebno je četiri. Da li u takvom stanju stvari možemo epilog očekivati te inicijative. Iz DF-a su najavljivali da će odlučivati o tome mimo odluke Ustavnog suda?
Đukanović: Da će nastaviti da ruše ustavni sistem. Dakle, na taj način najavljuju da će nastaviti da djeluju u pravcu koji sam vam prethodno opisao. Dakle inicijativa za smjenu predsjednika je legitimna. Takvu inicijativu sadrži Ustav svake države, i rekao bih da je takva inicijativa uvijek inspiracija oponentima predsjednika države, tako da apsolutno nemam nikakv prigovor toj inicijativi, samo što je naravno, inicijator u obavezi da poštuje Ustav.
Ustav je tu veoma precizan – pokreće se inicijativa u parlamentu, koji se obraća Ustavnom sudu, Ustavni sud arbitrira da li je predsjednik prekršio Ustav, ako jeste takav stav šalje parlamentu, nakon toga parlament je potpuno vlasan da razriješi i smijeni predsjednika države. Sve van toga je divljanje u odnosu na Ustav, to nam upravo najavljuju lideri opozicije. Kao što sam kazao, ne iznenađuju me, jer jedni vrlo svjesno služe interesima velikosrpskog kleronacionalizma i ruskih imperijalnih interesa na Balkanu, da se pokaže da Crna Gora ne treba da postoji, te da ne može da bude funkcionalna, i da je treba vratiti u okrilje Velike Srbije.
Inicijator razrešenja predsjednika države u obavezi da poštuje Ustav
Drugi koji doprinose toj parlamentarnoj većini izglasanoj na izborima 30. avgusta, to rade zbog svojih malih partijskih kalkulacija, jer bi željeli da jedni od drugih otmu ponekog poslanika na predstojećim izborima, oni koji danas imaju deset bi željeli da se spase, da im najavljena novoformirana partija koju će predvoditi ministar finansija i ministar ekonomskog razvoja iz Vlade Zdravka Krivokapića, ne uzmu previše glasova i poslanika. Druga mala partija iz koje dolazi jos uvijek aktuelni premijer tehničke vlade je potpuno svjesna da je bjelodanim učinila svoje služenje velikosrpskim interesima nakon potpisivanja takozvanog Temeljnog ugovora sa SPC, tako da pokušavaju da sebi produže mandat na ovaj način, da bi pokušali da, u nekom dodatnom vremenu, u produžecima, kupe šansu za svoje političko preživljavanje, za ostvarivanje cenzusa na predstojećim parlamentarnim izborima.
Dakle, moramo biti svjesni da, kada napravite grešku, a očigledno da je Crna Gora, u plemenitoj želji da promijeni vlast nakon 30 godišnjeg kontinuiteta jedne vladajuće koalicije i to potpuno razumijem, ali očigledno je da je Crna Gora, vodeći se logikom pošto-poto, promjena zbog promjene, dobila katastrofu. Kada pogrešno odlučite u životu, bilo kad, morate platiti cijenu te pogrešne odluke. Crna Gora je sada još uvijek u fazi plaćanja pogrešno donesene odluke.
Evropska agenda žrtvovana u korist SPC, sve će završiti na sudu
Glas Amerike: Kad ste govorili o velikorspkim i ruskim državnim i nacionalnim interesima, označili ste premijera Abazovića kao izvođača posla na tom planu. To su vrlo ozbiljne opužbe za ozbiljno krivično djelo. Da li se one odnose isključivo na premijerove političke odluke nakon pada manjinske Vlade, koju ste Vi podržavali?
Đukanović: Ne, te se odluke odnose na vrijeme koje prethodilo padu Vlade i situacije koje su dovele do pada Vlade. Sve je počelo bjelodavno potpisivanjem ugovora sa SPC, gdje je potpuno pogrešnom interpretacijom istorije u preambuli i potpuno pogrešnom primjenom Ustava Crne Gore u normativnom dijelu tog ugovora, stvoren je jedan obavezujući aranžman Crne Gore i SPC, gdje se veoma jasno podilazi ideje velikosrpskog nacionalizma, kojem služi crkva Srbije, na neki način tihim, neko to zove puzajućim pučem, anektira i uvede u srpski svet, u sastav Velike Srbije. Odatle je krenulo, a nakon pada Abazovićeve vlade, mi zapravo imamo jedno prilično pomahnitalo političko i medijsko djelovanje aktuelnog premijera, pratili smo sve to iz Vašingtona i Njujorka, pratimo svakodnevno i iz Crne Gore ali ono što je konstanta tog ukupnog djelovanja jeste da on i dalje pokazuje namjeru da nepokolebljivo služi velikosrpskom nacionalizmu i iz dana u dan sve više doprinosi ugrožavanju opstanka i evropske budućnosti Crne Gore.
On je napustio evropsku agendu u trenutku kada se pred Crnom Gorom pokazala vrlo izgledna mogućnost da, u kratkom roku, konačno valorizuje svoje napore na reformama i na dostizanju svog evropskog cilja tokom prethodnih godina. On je to žrtvovao u korist ostvarivanja ciljeva velikosrpskog i kleronacionalizma crkve Srbije. Nakon toga, on je propustio priliku da, u vremenu predlaganja mandatara, pošalje, ako ne potpise, ono jasnu poruku, da 41 poslanik crnogorskog parlamenta stoji iza predloga za mandatara, zbog čega sam ja, naravno, tako okvalifikovao taj predlog, i odbio, kao odgovoran predsjednik države, da takvom mandataru, sa nejasnom podrškom parlamentarne većine, dam mandat. Nakon toga, napravno, predsjednik Vlade u tehničkom mandatu i njegova partija su u parlamentu propustili da skrate mandat parlamentu i stvore uslove da kroz izbore dodjemo do nove vlade.
Sve će ovo jednog dana završiti na sudu
Dakle, on je taj koji i dalje doprinosi institucionalnoj truleži Crne Gore, ponavljam, ispunjavajući na taj način snove i želje ideologa velikosrpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma u Crnoj Gori. Ja ne mogu drugačije to kvalifikovati do na način na koji sam kvalifikovao, eufemizmi ne pomažu u ovakvoj situaciji, morate jasno zasjeći, pokazati gdje je adresa odgovornosti za krizu u kojoj se Crna Gora nalazi i pokušati je politički riješiti. Naravno, nemam nikakve sumnje da će sve ovo završiti jednog dana na sudu, jer ovo je sve vrlo precizno opisano u Krivičnom zakonu Crne Gore, samo nadležni moraju time da se pozabave. Vjerujte, vrlo sam se time pozabavio iako nisam nadležan, ovo je opisano u poglavlju 11 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer se za ovo i ovakvo ponašanje predviđaju kazne zakona od tri do 15 godina.
Đukanović: Smatram ih apsolutno neutemeljenim, jer te optužbe nisu ničim potkrijepljene. One su potkrijepljene jedino njegovom željom da Milo Đukanović nestane sa političke scene. Mnogo sam ja ozbiljnijih protivnika prebacio preko glave tokom prethodnih 30 godina od Dritana Abazovića, imali su istu želju koju ima on. Njih danas nema, ja sam tu. Mislim da ni njega uskoro neće biti na političkoj sceni Crne Gore.
Strani državljani radili za rusku obavještajnu službu
Glas Amerike: Nedavno su se dogodila hapšenja zbog sumnje u špijunažu, proglašenje ruskih diplomata nepoželjnima, i saopšteno da je zabranjen ulazak za 28 stranih državljana u Crnu Goru. Iz Agencije za nacionalnu bezbjenost je u vezi sa tom zabranom saopšteno da su ta lica "nosioci malignog uticaja sprovedenog za interese stranih slubi". O kojim stranim službama je riječ?
Đukanović: Mislim da je, ipak, pametno u ovom slučaju ostaviti vrijeme i prostor da nadležni državni organi, u ovom slučaju državno tužilaštvo, izađu sa informacijama. Ne zato što nemam te infomacije, imam ih, ali smatram da je korektno i kolegijalno da prepustiti drugom državnom organu koji se time bavi da obavijesti javnost. Reći ću vam samo u najkraćem, samo ono što smatram da ne ugrrožava ovaj prethodno postavljeni princip, u toku sam sa jednom višegodišnjom istragom koja je pokušavala da zaokruži određena saznanja da nakon toga krivično pravno procesuira tu nezakonitu djelatnost.
U toku sam da je u pitanju jedna obavještajna mreža koja se razvijala ne samo u našoj zemlji, takva je prije par godina identifikovana u Austriji, gdje je jedan visoki vojni zvaničnik otkriven, procesuiran i osuđen za služenje interesima drugih država. U ovom slučaju Agencija za nacionalnu bezbjednost je tek nedavno zaokružila neophodne pretpostavke, predala predmet nadležnom državnom tužilaštvu koje je krenulo u akciju hapšenja određenih lica za koje postoje više nego utemeljene sumnje da su se bavili špijunažom u korist drugih država. Naravno, drugi državni organi su tragom tih aktivnosti otkazali prijem, mogućnost boravka i rada jednom broju ljudi za koje se pretpostavlja da su bili u funkciji takve nezakonite djelatnosti. Za sve ostale detalje treba sačekati informaciju nadležnog državnog tužilaštva, ali manje-više, već je prisutno u javnosti, tako da ne mislim da kršim neka pravila diskrecije, riječ je o djelovanju u korist ruske obavještajne službe.
Glas Amerike: Od koga su, u vezi sa tim, dobijeni obavještajni podaci?
Đukanović: Kontinuirano kroz saradnju sa partnerskim službama. Ne može nikada jedna policija, pa makar to bila i američka, da se izbori sa organizovanim kriminalom, uvijek se razmjenjuju informacije. Ne možete se protiv ovakve obavještajne destrukcije izboriti samo djelovanjem jedne, nacionalne obavještajne službe.
Hakerski napadi kulminacija hibridnog djelovanja Rusije
Glas Amerike: Crnogorske institucije su već mjesec izložene hakerskom napadu, za koji je prvobitno saopšteno da je orkestriran iz Rusije, a zatim da iza napada stoji hakerska grupa Kuba rensomver i da se očekuje zahtjev za otkup podataka. Da li je i kolika šteta pričinjena Crnoj Gori ovim napadom?
Đukanović: Dimenzije štete se još utvrđuju, nema sumnje da je šteta već nastala jer je dio informatičke strukture Crne Gore napadnut. Takođe, da je napadnuta mreža državnih organa, napadnute su baze podataka u 11 državnih organa, ono što je dobro i umirijuće je da su lični podaci građana sačuvani i da je sačuvana baza informacija koje Crna Gora koristi kao članica NATO-a. Neke druge baze podataka su ugrožene, sada se radi na saniranju tog problema. Ovo je kulminacija hibridnog djelovanja Rusije u Evropi, na Zapadu, na posebno osjetljivim djelovima kao što je Zapadni Balkan.
Ta sajber grupa kriminalna koja je stvorila virus za napad na baze podataka državnih organa Crne Gore je za samo proizvodnju tog virusa potrošila 10 miliona dolara. Nije se jednostavno boriti sa tolikom količinom novca koja opslužuje tako moćnu destrukciju koja je definitivno antievropska i antizapadna i čije pravo lice gledamo prethodnih gotovo godinu dana u Ukrajini i koja je, ponavljam, vrlo okrenuta Zapadnom Balkanu.
Sajber napadi kulminacija ruskog hibridnog rata
Ona je na Zapadnom Balkanu na neki način formirala svoje dvije baze hibridnog rata i pokušava ne samo da Zapadni Balkan prisvoji i da mu oduzme pravo na evropsku i evroatlantsku budućnost, nego pokušava da preko Zapadnog Balkana nastavi sa daljom destrukcijom Evrope. To moramo svi zajedno prepoznati i to se ne može riješiti bez jednog ozbiljnog mnogo angažovanijeg sadejstva EU i NATO-a.
Crna Gora još u poziciji da bude prva naredna članica EU
Glas Amerike: Očekujete li oštriju reakciju Brisela, zbog političke krize? Može li Crna Gora zbog blokade institucija izgubiti status lidera evropskih integracija?
Đukanović: To primarno zavisi od naše domaće sposobnosti da izađemo iz krize i da brzo konoslidujemo politički sistem i da nastavimo sa našim pimarnim zadacima iz evropske agende. Zato se jako zalažem da što prije razriješimo ovu institucionalnu krizu koju moramo riješti putem prijevremenih parlamentarnih izbora, istovremeno da izaberemo nedostajeće sudije Ustavnog suda i nedostajeće članove Sudskog savjeta, da krenemo u proceduru izbora Vrhovnog državnog tužioca. Sve su to rješivi problemi ako uspijemo da iskontrolišemo tu autodestrukciju koja se nastanila u dijelu crnogorskih institucija nakon 30. avgusta 2020.
Ja sam onda potpuno siguran da Crna Gora ne samo da neće izgubiti status zemlje kandidata i status lidera u pregovaračkom procesu, nego sam ubijeđen da smo još uvijek u poziciji da budemo uskoro prva sljedeća članica EU. Moramo registrovati, nakon kritike koju sam iznio na račun neodlučnosti Evorpe da se širi na prostor Zapadnog Balkana prethodnih godina, da je kriza u Ukrajini djelovala otežnjujuće i da danas u EU postoji raspoloženje da se nastavi sa politikom ujedinjenja Evrope i da je logično da su države Zapadnog Balkana prvi prioriteti te politike, a među njima je Crna Gora daleko odmakla ispred drugih zemalja kandidata za članstvo u EU .
