Druga faza smanjenja doprinosa i dalje na čekanju: Fiskalizacija usvojena, ali reforma nije završena

Kada je u ljeto prošle godine Federacija BiH smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, iz Vlade FBiH poručeno je da je riječ tek o prvom koraku šire fiskalne reforme.

Izmjene Zakona o doprinosima, koje su počele da se primjenjuju 1. jula 2025. godine, donijele su smanjenje doprinosa na teret poslodavca sa 10,5 na pet posto. Vlada je tu mjeru predstavila kao prvo značajnije rasterećenje poslodavaca nakon više od decenije.

Istovremeno, premijer FBiH Nermin Nikšić najavio je da reforma neće stati na tome.

„Reformu vodimo u etapama, odgovorno i postepeno, bez stvaranja finansijskog vakuuma“, poručio je Nikšić u junu prošle godine.

Nekoliko mjeseci kasnije najava je postala konkretnija. Na Međunarodnom sajmu privrede u Tešnju, u septembru 2025. godine, Nikšić je kazao da je u pripremi druga faza smanjenja doprinosa, uz obrazloženje da je cilj dodatno rasteretiti privredu, omogućiti veće plate i otvoriti prostor za nova ulaganja.

Međutim, istovremeno je postavljen i uslov.

Fiskalizacija kao ključni preduslov

Nikšić je tada objašnjavao da je prvo smanjenje doprinosa već imalo posljedice po prihode penzionog sistema. Prema njegovim riječima, nakon smanjenja stopa mjesečni prihodi za penzijsko osiguranje bili su manji za oko 40 miliona KM, pa je dio tog novca trebalo nadomjestiti iz budžeta.

Zbog toga je Vlada kao važan preduslov za novo smanjenje doprinosa označila uvođenje fiskalizacije transakcija.

Nikšić je krajem septembra poručio da će se o novom krugu rasterećenja moći govoriti nakon što se vide prvi efekti fiskalizacije.

„Kada vidimo prve rezultate njegove primjene, kroz barem jedan ili dva kvartala, tek tada možemo ući u drugi krug smanjenja doprinosa“, kazao je tada federalni premijer.

Problem je, međutim, što je u međuvremenu usvojen zakon, ali njegova primjena još nije počela.

Parlament FBiH usvojio je Zakon o fiskalizaciji transakcija u januaru ove godine, a zakon je objavljen u „Službenim novinama FBiH“, broj 9/26, 4. februara 2026. godine. Stupio je na snagu 12. februara.

Novi sistem trebao bi omogućiti elektronsko evidentiranje transakcija i efikasniji nadzor, s ciljem smanjenja sive ekonomije i porezne evazije te povećanja javnih prihoda.

Ali između usvajanja zakona i njegove stvarne primjene postoji značajan vremenski razmak.

Zakon predviđa da primjena počinje nakon donošenja potrebnih podzakonskih akata i uspostave tehničkih i administrativnih kapaciteta, a krajnji rok je 18 mjeseci od mjeseca u kojem je zakon stupio na snagu. Prema dostupnim tumačenjima, to znači najkasnije do 31. augusta 2027. godine.

Drugim riječima, reforma fiskalizacije jeste zakonski usvojena, ali još nije proizvela efekte koje je Vlada ranije označavala kao osnovu za naredni korak fiskalnog rasterećenja.

Privreda dobila drugo rješenje

Dok se čeka nova faza smanjenja doprinosa, Vlada FBiH posegnula je za drugim instrumentom.

Poslodavcima je omogućeno da zaposlenima isplaćuju neoporezivu pomoć, do 300 KM mjesečno, bez dodatnog opterećenja porezom na dohodak i doprinosima. Mjera je zamišljena kao način da se povećaju primanja radnika, a da se istovremeno ne povećava puni trošak rada kroz doprinose.

Mogućnost takve isplate produžena je do kraja 2026. godine.

Istovremeno je najniža neto plata u Federaciji BiH za ovu godinu povećana sa 1.000 na 1.027 KM.

To, međutim, nije isto što i smanjenje stopa doprinosa.

Neoporeziva pomoć predstavlja privremenu mjeru, dok bi druga faza fiskalne reforme trebala donijeti trajnu promjenu opterećenja rada.

Najava postoji, rok još ne

Gotovo godinu nakon što je Vlada počela govoriti o nastavku smanjenja doprinosa, zbirna stopa ostaje na 36 posto.

U međuvremenu je ispunjen jedan od važnih elemenata reformskog plana – usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija. Međutim, zakon još nije u punoj primjeni, pa zasad nema ni rezultata na osnovu kojih bi Vlada mogla procijeniti njegov utjecaj na javne prihode.

Upravo je to važno u kontekstu ranijih Nikšićevih najava. Ako je za drugi krug smanjenja doprinosa potrebno najmanje jedan ili dva kvartala stvarne primjene fiskalizacije, onda se pitanje novog rasterećenja više ne može posmatrati samo kroz činjenicu da je zakon usvojen.

Za poslodavce to znači da se obećani nastavak reforme još uvijek nalazi između najave i realizacije.

Prva faza smanjenja doprinosa provedena je 1. jula 2025. godine. Druga je najavljena, fiskalizacija je zakonski usvojena, ali novi sistem još nije počeo funkcionirati.

A dok se čeka da fiskalizacija pokaže prve rezultate, privreda u Federaciji BiH i dalje čeka odgovor na ključno pitanje: kada će uslijediti novo smanjenje doprinosa?