Diplomatski paradoks: Netanyahu se s potjernicom sprema za govor u UN-u, dok je Abbasu ponovo uskraćena viza

Redakcija Mostar

Kao i prošle godine, američka administracija je još jednom uskratila vizu Abbasu, spriječivši ga da lično prisustvuje Generalnoj skupštini UN-a. Kao rezultat toga, očekuje se da će se Abbas i ove godine Generalnoj skupštini obratiti putem videokonferencije.

 Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kojeg traži Međunarodni krivični sud (MKS) zbog ratnih zločina počinjenih u Gazi, priprema se da izađe na govornicu Generalne skupštine UN-a u Njujorku, dok palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, čiji se narod suočava s genocidom, ne može otputovati u taj grad zbog viznih restrikcija Vašingtona.

Kao i prošle godine, američka administracija je još jednom uskratila vizu Abbasu, spriječivši ga da lično prisustvuje Generalnoj skupštini UN-a. Kao rezultat toga, očekuje se da će se Abbas i ove godine Generalnoj skupštini obratiti putem videokonferencije.

Prema Sporazumu o sjedištu UN-a iz 1947. godine, SAD je dužan omogućiti predstavnicima država članica i posmatrača ulazak u Njujorku.

Međutim, SAD je uskratiom vize Abbasu i njegovoj delegaciji dvije godine zaredom, kršeći svoje obaveze prema Sporazumu o sjedištu UN-a.

Kao što je činio i u eri lidera Palestinske oslobodilačke organizacije Yassera Arafata, Washington je iskoristio svoj status zemlje domaćina UN-a za vršenje političkog pritiska, namećući stroga ograničenja na vize, tranzitne dozvole i veličinu palestinskih delegacija.

Godine 1988., SAD je uskratiom vizu tadašnjem palestinskom lideru Arafatu kada je namjeravao da se obrati Generalnoj skupštini UN-a.

Dok se lideru kojeg MKS optužuje za "korištenje izgladnjivanja kao metode ratovanja i namjerno ciljanje civila" daje mjesto na govornici UN-a, zemlja domaćin SAD uskraćuje istu priliku legitimnom palestinskom lideru čiji narod biva ubijan.

Odluka SAD-a dolazi u trenutku kada je nasilje izraelskih okupatora koji su oteli palestinsku zemlju i izraelskih snaga protiv Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali eskaliralo posljednjih mjeseci.

Izrael, koji drži pod okupacijom Zapadnu obalu od 1967. godine, pojačao je ilegalno otimanje palestinske zemlje, dok se nasilje intenziviralo od oktobra 2023. godine.

MKS je 21. novembra 2024. godine izdao naloge za hapšenje Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Pojasu Gaze. Nalozi, izdati nakon zahtjeva tužilaštva MKS-a, predstavljaju obavezujuću obavezu za više od 120 zemalja članica Rimskog statuta.

SAD, koji je domaćin sjedišta UN-a, međutim, nije potpisnik Rimskog statuta i u New Yorku ugošćuje osumnjičenog kojeg traži međunarodni sud.

Netanyahu je stoga spreman da se obrati Generalnoj skupštini UN-a ove godine, kao što je to učinio i prošle godine.

Deseci diplomata napustili su dvoranu Generalne skupštine UN-a dok je Netanyahu izlazio na govornicu tokom zasjedanja u septembru 2025. godine, ostavivši veći dio dvorane praznim tokom njegovog govora.

Izvan zgrade, demonstranti koji se protive izraelskim napadima na Gazu okupili su se na Times Squareu u znak protesta protiv Netanyahua i Izraela.

Ove godine, od diplomata nekoliko zemalja ponovo se očekuje da izvedu diplomatski bojkot napuštanjem dvorane tokom Netanyahuovog govora, dok se širom New Yorka tokom samita očekuju i masovni protesti.

Kontrastan tretman u Njujorku također je otvorio pitanja o konceptu međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, na koji se zapadni svijet često poziva.

Zapadne vlade, uključujući SAD, suočile su se s kritikama zbog odbijanja da priznaju odluke MKS-a koje se odnose na Netanyahua, uprkos tome što su ranije koristile mehanizme u rasponu od razmjene obavještajnih podataka do pritiska na treće zemlje kako bi podržale napore za sprovođenje naloga MKS-a protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.

Organizacije civilnog društva, uključujući Amnesty International i Human Rights Watch, više puta su pozivale na hapšenje Netanyahua, koji podliježe nalogu MKS-a.

Pored postupaka pred MKS-om, Turska je također nastojala aktivirati međunarodne mehanizme protiv odgovornih za zločine u Gazi, poduzimajući konkretne korake prema izdavanju Interpolove crvene potjernice za Netanyahuom i drugim zvaničnicima.

Crvena potjernica potencijalno izlaže traženu osobu hapšenju u 196 zemalja članica Interpola, ograničavajući Netanyahuovu slobodu kretanja i ostavljajući mu samo ograničen broj ruta na kojima ima specifične diplomatske garancije.

Nalozi MKS-a, međutim, nisu sprovedeni u praksi, pri čemu kritičari to pripisuju dvostrukim standardima među zapadnim zemljama koje su potpisnice Rimskog statuta.

Tokom svojih putovanja u SAD i susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Netanyahu je letio kroz zračni prostor potpisnica Rimskog statuta Francuske, Italije i Grčke, uprkos nalogu suda, pri čemu te zemlje nisu ispunile svoje obaveze prema MKS-u.

Netanyahuova posjeta Mađarskoj u aprilu 2025. godine također je realizovana uz posebnu garanciju vlade tadašnjeg premijera Viktora Orbana da neće biti uhapšen.

Netanyahuov avion navodno bi trebao sletjeti na aerodrom Newark u Njudžerziju, a ne na aerodrom u Njujorku, radi njegovog putovanja u SAD na Generalnu skupštinu UN-a.

Upitan da li bi nalog za hapšenje MKS-a bio sproveden ako bi Netanyahu došao u New York na sastanke Generalne skupštine UN-a u septembru, gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani je rekao:

- Šta god mi zakon dozvoljava da uradim u gradu Njujorku, to ćemo i uraditi, ali nećemo pisati sopstvene zakone u tu svrhu.

Vjerujem da je premijeru Netanyahuu mjesto u Hagu. On je ratni zločinac kojeg je optužio Međunarodni krivični sud.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.