Slijedi li bh. privrednicima novi namet, skriven iza fraze „digitalna transformacija“? Umjesto ubrzanja procedura, elektronsko poslovanje u Federaciji pretvoreno je u administrativni haos u kojem već plaćeni kvalificirani elektronski potpisi ne vrijede – barem ne kod Poreske uprave Federacije.
U Bosni i Hercegovini danas postoje četiri ovlaštena izdavatelja kvalificiranog elektronskog potpisa, ali Federalna poreska uprava priznaje samo dva – BH Poštu i slovenski Halcom d.d. Ljubljana. Svi ostali, uključujući Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) i IDDEEA-u, ostali su „nepoželjni“, iako su do sada izdali desetine hiljada potpisa koje firme redovno koriste u komunikaciji s državnim institucijama.
Povratak u eru šaltera
Time su hiljade privrednika dovedene u apsurdnu situaciju: ili da godišnje porezne prijave ponovo nose u papirnatom obliku, ili da – iako već posjeduju važeći elektronski potpis – kupe novi.
„Koristim elektronski potpis Uprave za indirektno oporezivanje od 2022. godine i smatram da bi nametanjem obaveze da sada uzimam drugi potpis privredi stvorili dodatne troškove, znajući da jedan potpis košta oko 140 KM, a imate firme gdje više lica koristi taj potpis“, upozorava Almedin Kadrić, član Udruženja poslodavaca FBiH.
Samo UIO je do sada izdala više od 22.000 elektronskih potpisa. Ni oni, kao ni certifikati IDDEEA-e – koji se mogu dobiti na više od 30 lokacija širom BiH – ne važe za Poresku upravu FBiH.
E-potpis kao milionski biznis
Rat saopćenjima između federalne poreske uprave, s jedne strane, i UIO-a i IDDEEA-e, s druge, razotkrio je pozadinu spora: elektronski potpis postao je ozbiljan biznis vrijedan milione maraka.
Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević poručio je da su od januara omogućili korištenje kvalificiranog elektronskog potpisa za potpisivanje poreskih obrazaca kod Poreske uprave FBiH, ali da njihov potpis – uprkos međunarodnoj certifikaciji – i dalje nije prihvaćen.
Iz Poreske uprave FBiH odgovaraju da nije tačno da su svoj informacioni sistem prilagodili samo BH Pošti i Halcomu, te da su više puta odgađali obavezu elektronskog podnošenja prijava kako bi „svi imali jednake šanse“.
U isto vrijeme, iz UIO-a tvrde da je problem isključivo u nespremnosti federalne poreske uprave da prilagodi vlastiti informacioni sistem zakonskim standardima.
„U prethodnih nekoliko godina održali smo više sastanaka s Poreskom upravom FBiH i svaki put pojasnili šta moraju uraditi kako bi naši certifikati bili prihvaćeni. Nažalost, do danas to nije učinjeno“, naveli su iz UIO-a, uz napomenu da njihov e-potpis košta 180 KM i vrijedi pet godina.
Dodatno upozoravaju i na moguće kršenje propisa o zaštiti ličnih podataka, jer certifikati BH Pošte i Halcoma, kako tvrde, sadrže i JMB korisnika.
Ponovo na početku – 5. januar
Rokovi za podnošenje godišnjih poreznih prijava počinju teći 5. januara, a rukovodstva federalne i državne poreske uprave trebala bi se sastati već u ponedjeljak. Taj sastanak mogao bi odlučiti hoće li hiljade firmi biti pošteđene dodatnih troškova ili će, u jeku priče o digitalizaciji, biti vraćene u redove pred šalterima.
Pitanje ostaje: ide li Bosna i Hercegovina u pravu e-eru – ili svjedočimo e-aferi u kojoj će privrednici dvaput plaćati isti potpis?
Digitalna pljačka pod maskom reforme: Ko tjera bh. privredu da dvaput plaća isti potpis?
Redakcija Mostar
Porezna uprava Federacije priznaje samo dva od četiri kvalificirana elektronska potpisa u Bosni i Hercegovini, zbog čega hiljade firmi rizikuju da već plaćeni e-potpis zamijene novim ili se vrate na šaltere – uz dodatni trošak i poniženje.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.










