Istraživanje je pokazalo da 52 posto ispitanika ima pasivan odnos prema politici, od toga je 26 posto nezainteresiranih, dok 26 posto drži da bi politiku trebalo prepustiti mjerodavnima.
Strankama vladajuće koalicije u Srbiji "privrženo" je 37 posto građana, 21 posto je bliže strankama opozicije, a 42 posto navodi da im nisu bliski ni jedni ni drugi, dok u srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića povjerenje ima 48 posto ispitanika, pokazuju rezultati ispitivanja javnog mišljenja objavljeni u srijedu u Beogradu.
Sociolog i glavni istraživač istraživačko-izdavačkog centra Demostat Srećko Mihailović rekao je da, na uzorku od 1.200 ispitanika, oko 40 posto navodi da su "privrženi koliko-toliko" nekoj od stranaka, dok 60 posto anketiranih ima općenito negativan stav prema političkim strankama. Od toga je 47 posto "ravnodušno", dok je 13 posto ispitanika reklo da ih "ne podnose", prenosi Hina.
Istraživanje je pokazalo da 52 posto ispitanika ima pasivan odnos prema politici, od toga je 26 posto nezainteresiranih, dok 26 posto drži da bi politiku trebalo prepustiti mjerodavnima.
Političko angažiranje niječe 43 posto anketiranih, ali navodi da "prati zbivanja", a pet posto sebe smatra aktivnim u politici ili su članovi stranaka.
Mihailović je objasnio da ispitivači namjerno nisu postavljali pitanje odnosa prema konkretnim strankama iz više razloga, ponajprije jer je brojčano više opozicionih stranaka nego onih na vlasti, pa bi na uzorku koji je uzet bilo teško baratati malim postocima.
Ispitanicima je, da bi se izmjerila uključenost građana u taj vid neformalnog aktivizma, postavljeno i pitanje o protestima, a ne jesu li ili nisu za rudarenje litija, što je već mjesecima aktualna tema u Srbiji.
Trećina ima općenito pozitivan odnos prema protestima i to je dobar podatak o razini aktiviteta, ocijenio je Mihajlović.
Ispitanicima je postavljeno i nekoliko pitanja kojima je testiran odnos građana prema ključnim problemima. Tako je, na pitanje bi li prije glasali za stranku koja će više učiniti za Kosovo ili koja će poboljšati standard građana, 44 posto ispitanika reklo je da bi se prije opredijelilo za stranku koja će pridonijeti boljitku životnog standarda.
Oko 36 posto opredijelio se za stranku koja bi više učinila u pogledu Kosova, rekao je Mihailović, ocijenivši kako se registrira "blago opadanje sudbinskog tretmana" kosovskog pitanja.
Stanjem demokratije u Srbiji nezadovoljno je 44 posto ispitanika, približno toliko (42 posto) političkim slobodama i ljudskim pravima, dok nešto manje od trećine (30 posto) nema primjedbe na stanje ljudskih prava i političkih sloboda.
Programski direktor Demostata Zoran Panović rekao je kako bi više od polovice (51 posto) ispitanika reklo da bi glasalo za stranku koja Srbiju vodi EU, a 28 posto glas bi dalo strankama koje se protive eurointegracijama.
Prema njegovim riječima, kroničan problem politike je "opčinjenost vođom" tako da povjerenje u srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića ima 48 posto ispitanika, a 38 posto mu ne vjeruje.
Ljudi koji su protiv vlasti navode kako bi bilo dobro kada bi se u opoziciji pojavio čovjek koje sposoban da ju povede, što govori o opčinjenosti vođom i pokazuje kroničan problem srpske politike, kazao je Panović.
