Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/Evropa
Evropa

Danci upozoravaju: Rusija bi uskoro mogla napasti NATO

Redakcija Mostar

Uprkos povećanom riziku od eskalacije, DDIS navodi da nema naznaka da Rusija priprema invaziju punog obima na neku članicu NATO-a. Takva invazija ostaje "malo vjerovatna", iako agencija napominje da se ta mogućnost ne može potpuno isključiti.

Rusija će u narednim mjesecima vjerovatno pojačati svoju hibridnu kampanju protiv NATO-a i zapadnih zemalja. Napadi će biti češći i mogli bi imati ozbiljnije posljedice, upozorila je 24. septembra danska vojna obavještajna služba (DDIS).

Danska odbrambena obavještajna služba navodi da je Rusija sve spremnija na rizik kako se sigurnosna situacija u Evropi pogoršava. "Rusija će pojačati hibridni rat češćim napadima na Zapad i NATO, a posljedice za napadnute zemlje bit će teže nego dosad", stoji u najnovijoj procjeni prijetnji te agencije.

Prema toj procjeni, napadi bi mogli uključivati destruktivne kibernetičke operacije usmjerene na ključnu infrastrukturu, kao i sabotaže s visokim rizikom od ljudskih žrtava.

DDIS također upozorava na "nizak, ali rastući rizik" da bi Rusija mogla izvesti ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO-a s kojima graniči, čak i dok rat u Ukrajini još traje. Agencija navodi da bi takav napad bio "očajnički potez Rusije" i mogao bi se dogoditi "u narednim mjesecima".

U procjeni se navodi kako bi takav napad mogao uključivati izolirane udare bespilotnim letjelicama ili projektilima na infrastrukturu koja podržava Ukrajinu. Rusija bi pritom mogla tvrditi da je oružje zalutalo na teritorij NATO-a zbog ukrajinskog elektronskog ratovanja.

DDIS dodaje da bi Rusija mogla organizirati i napad pod lažnom zastavom, za šta bi iskoristila dronove ukrajinske proizvodnje, ili poslati manji broj vojnika bez nacionalnih obilježja u neku od susjednih zemalja NATO-a.

Cilj takvih akcija bio bi odvlačenje evropskih resursa s Ukrajine i testiranje jedinstva članica Saveza oko zajedničkog odgovora.

Ovo upozorenje dolazi u vrijeme porasta sumnjivih sabotaža i drugih neprijateljskih aktivnosti širom Evrope.

DDIS spominje pokušaj napada dronom na aerodrom Leipzig/Halle u Njemačkoj, za koji njemačke vlasti krive Rusiju, kao i upozorenja danske unutrašnje obavještajne službe da Rusija priprema sabotaže protiv danskih odbrambenih kompanija.

Ukazuje se i na sve agresivnije susrete ruskih i NATO snaga u regiji Baltičkog mora. Ruska fregata je 14. septembra kod danske obale ispalila signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru koji je poslan da fotografiše brod. DDIS je taj incident opisao kao najozbiljniji sukob s danskim snagama do sada.

U procjeni se navodi da je Rusija trenutno pod većim pritiskom nego ikada od početka rata u Ukrajini. Kao razlozi ističu se veliki gubici na ratištu, ukrajinski udari dugog dometa i sve veće opterećenje ruske ekonomije, prenosi Index.hr.

Istovremeno, DDIS procjenjuje da ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno neće odustati od ključnih ratnih ciljeva Moskve. On bi narednih nekoliko godina mogao vidjeti kao „priliku“ koja se otvara prije nego što evropski vojni kapaciteti značajno ojačaju.

Uprkos povećanom riziku od eskalacije, DDIS navodi da nema naznaka da Rusija priprema invaziju punog obima na neku članicu NATO-a. Takva invazija ostaje "malo vjerovatna", iako agencija napominje da se ta mogućnost ne može potpuno isključiti.

Obavještajna služba procjenjuje da bi Rusiji trebalo najmanje šest mjeseci da pripremi snage potrebne za invaziju.

Prethodna procjena, objavljena u februaru 2025. godine, predviđala je da bi Rusija pod određenim uslovima mogla postati sposobna za lokalni rat protiv susjedne zemlje u roku od šest mjeseci, za regionalni rat koji uključuje nekoliko baltičkih država u roku od dvije godine, a za evropski rat velikih razmjera za otprilike pet godina.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.