Badnjak, dan uoči Božića, u kršćanskoj tradiciji ima posebno značenje i obiluje običajima koji se prenose generacijama. Sam naziv potječe od riječi „bdjeti“, jer se Badnja večer provodi u pobožnom iščekivanju Kristovog rođenja.
Tokom cijelog dana uobičajeno je međusobno čestitanje, uz pozdrave poput: „Na dobro vam došlo Badnje jutro“, „Badnji dan“ ili „Badnja večer“.
Jedno od osnovnih obilježja Badnjaka je post. Tokom dana se ne jede, a večera se služi tek navečer i to isključivo posna, nemrsna hrana. Upravo ta skromna, ali simbolikom bogata večera ima posebno mjesto u porodičnom okupljanju. Izbor jela razlikuje se od kraja do kraja, ali zajednička je poruka odricanja i pripreme za veliki blagdan Božića.
U mnogim krajevima tradicionalno se pale božićne svijeće, često posebno izrađene za ovu priliku – voštanice. Badnji dan je i vrijeme intenzivnih priprema u domaćinstvu. U seoskim sredinama žene su ustajale rano kako bi do večernjih zvona sve u kući i oko kuće bilo čisto i spremno, te kako bi se pripremila posna jela za Badnju večer i mrsna za Božić.
