U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez domova i protjerano je.
U Vukovaru se danas obilježava 32. godišnjica pada grada pod okupacijske snage paravojnih srpskih formacija i ostataka tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara 1991. godine i 31. godišnjica stradanja grada u Domovinskom ratu obilježit će se pod geslom "Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta" uz glavne komemoracijske programe od 18. do 20. novembra.
Kao i dosadašnjih godina, glavni događaj bit će Kolona sjećanja kojom će danas, u spomen na dan kada je 1991. godine slomljena hrvatska odbrana Vukovara, ulicama ovog grada, od Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro" do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druge delegacije položiti vijence i zapaliti svijeće, proći hiljade ljudi s hrvatskim braniteljima Vukovara na čelu.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je praznik koji se u Hrvatskoj obilježava 18. novembra u sjećanje na dan kada je 1991. godine slomljena odbrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na pad Vukovara 18. novembra 1991. godine pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.
U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez domova i protjerano je, prenosi Radio Sarajevo.
Uz žrtvu Vukovara, obilježava se i sjećanje na pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinjenog istoga dana 1991. godine.
Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika. Međutim, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Vukovaru živi 23.175 ljudi.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.
Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. godine počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.
Vojislav Šešelj, vođa "Belih orlova", oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.
