Ministri vanjskih poslova 27 država Evropske unije danas će, u formatu Vijeća za vanjske poslove (FAC) raspravljati o sve dubljoj krizi u Crnoj Gori.
Na, kao i uvijek, gustom dnevnom redu, naš istočni susjed naći će se u društvu Irana, gdje i dalje traju žestoki protesti protiv vlasti koji su do sada odnijeli najmanje 600 života i novim paketom sankcija protiv te zemlje koji će ministri danas razmotriti, Armenije, gdje rastu tenzije u odnosu prema Rusiji, a pogotovo Azerbejdžanu, Afganistan, gdje je teško izdvojiti šta je akutniji problem, preko Venecuele, do rata u Etiopiji gdje se vladine snage bore protiv pobunjenika Tigreja...
Prije samo šest mjeseci bilo je nezamislivo da se Crna Gora nađe u ovakvom društvu!
Ipak, problem je malo stariji.
I krivac je u dobroj mjeri na Zapadu, pa i unutar FAC-a!
Jer, samo prije dvije godine Crna Gora bila je lider evropskih integracija. Sa otvorenih 33, od ukupno 35 poglavlja i provizorno zatvorenih tri.
Optimisti su predviđali da bi tom dinamikom ova država mogla biti nova članica EU do kraja 2025. godine.
A sada je u društvu teških kriznih žarišta.
Nakon augustovskih izbora 2020. godine, Zapad se teško upetljao u formiranje nove parlamentarne većine.
Blok oko dotadašnjeg neprikosnovenog vladara Crne Gore Mila Đukanovića osvojio je 40, od ukupno 81 poslaničkog mandata.
"Mi smo 'ušli u igru' nastojeći da okupimo većinu koja će okončati skoro tri decenije vlasti Đukanovića. Vjerovali smo da će ta promjena dovesti do zamajca u reformama. Vjerovali smo da ćemo promijeniti one koji i nisu za evropski put Crne Gore. Računali smo na njihov animozitet prema Đukanoviću i naše argumente da ga najbolje mogu pobijediti na njegovom terenu dajući zamajac reformama koje ovu državu vode k članstvu u EU...
