Bivši visoki predspolitavnik u Bosni i Hercegovini dao je opširan intervju za češki medij Respekt u kojem je prvi put otvoreno i bez rukavica govorio o dramatičnim okolnostima koje su pratile završetak njegovog mandata u Uredu visokog predstavnika (OHR). Schmidt se posebno osvrnuo na pritiske Sjedinjenih Američkih Država da podnese ostavku, otkrivajući pozadinu diplomatskih nesuglasica na relaciji Vašington–Sarajevo–Brisel.
Na samom početku razgovora, Schmidt je potvrdio da je iz Vašingtona postojao jasan pritisak da napusti funkciju prije isteka mandata, što je odluka koju i danas smatra pogrešnom.
"Na određenom nivou očigledno je postojala želja da napustim svoju dužnost prije isteka mandata. Evropska unija i njene države članice nisu dijelile ovaj stav. Jedan od glavnih razloga, po mom mišljenju, bio je paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji sam nametnuo. Oktobarski izbori bit će prvi koji će se održati prema ovim novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prevara. Smatrao sam da bi bilo korisno ostati na funkciji i nadgledati njihovo uvođenje u praksu. Nadam se da će moj nasljednik nastaviti ovaj posao zajedno s Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i da će mu vladavina prava i dalje biti prioritet", izjavio je Schmidt, dodajući da američki stav nikada nije u potpunosti shvatio te da je to bila greška o kojoj će detaljnije pisati u svojim memoarima.
Nekadašnji visoki predstavnik je podsjetio da ovakva praksa Vašingtona nije nova, navodeći da su slične pritiske svojevremeno trpili i njegovi prethodnici Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling. Kao ključnu tačku razlaza i kulminaciju pritisaka koji su doveli do njegove ostavke, Schmidt je direktno označio projekat Južna interkonekcija.
"Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog gasovoda. Naprotiv, projekat je prvobitno nastao kao evropska inicijativa sa ciljem da se smanji zavisnost BiH od ruskog gasa. Međutim, kasnije su se promijenili finansiranje projekta i politička dinamika oko njega. Nije se, dakle, radilo o tome da li gasovod treba da se gradi, već na koji način. Svaki projekat ovog obima mora u potpunosti poštovati principe vladavine prava, imovinska prava i redovne pravne procedure. Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU, SAD-u i svima ostalima koji su učestvovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više sticala utisak da Evropljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe", objasnio je on za Respekt.
Govoreći o spekulacijama o tome ko bi mogao preuzeti kormilo OHR-a, Schmidt je odbio licitirati imenima, naglasivši da je to isključiva odgovornost Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC). Ipak, iskoristio je priliku da uputi oštru kritiku Evropskoj uniji zbog sporosti i nedostatka jedinstva.
"Dobar je običaj ne izjašnjavati se o svom nasljedniku. Ipak, očekivao bih određenu refleksiju o tome kako me je bilo lako lišiti odgovornosti uprkos volji evropskih partnera koji su željeli da ostanem na funkciji. Ali želio bih spomenuti dvije stvari. Prvo, žao mi je što evropski članovi Vijeća za implementaciju mira i Evropska unija nisu uspjeli na vrijeme postići dogovor o mom nasljedniku. To nije dobar signal za kredibilitet evropskog odlučivanja i nadam se da će to uskoro biti ispravljeno. Drugo, mislim da bi se debata trebala manje fokusirati na ličnosti, a više na program. Oštro bih upozorio na opasnost ograničavanja mandata visokog predstavnika. Ovaj ured mora zadržati mogućnost korištenja Bonskih ovlasti kad god to situacija zahtijeva. Ako se uloga visokog predstavnika svede samo na posmatranje događaja i prijateljski nastup, izgubit će svoj smisao", upozorio je Schmidt.
Jedno od najškakljivijih pitanja ticalo se lidera SNSD-a Milorada Dodika i stalnih javnih upita zbog čega Schmidt nikada nije iskoristio Bonske ovlasti da ga smijeni sa funkcije. Bivši visoki predstavnik tvrdi da je takva odluka nosila prevelik sigurnosni rizik.
