Komisija i države članice zabrinute su da ovaj disparitet potiče zloupotrebu vlastitog bezviznog sistema EU, od čega Srbija ima koristi.
Sporazum o bezviznom režimu između Evropske unije i Srbije
je pod lupom nakon naglog porasta broja neregularnih graničnih prelaza iz ove
zemlje.
U prvih devet mjeseci ove godine na zapadnobalkanskoj ruti
otkriveno je oko 106.396 neregularnih ulazaka, što je povećanje od 170 % u
odnosu na isti period 2021. godine, pokazuju najnoviji podaci koje je objavila
Frontex, EU agencija za kontrolu granica.
Samo u septembru je bilo skoro 20.000 pritvorenih.
Brojevi su objavljeni uoči sastanka ministara unutrašnjih
poslova EU u Luksemburgu, na kojem je pažnja posvećena neusklađenoj viznoj
politici Srbije.
Povećanje broja graničnih prelaza "je nešto zbog čega
smo zabrinuti i moramo se pozabaviti svi zajedno", rekla je Ylva
Johansson, evropska komesarka za unutrašnje poslove.
Johanson je rekla da je došlo do "značajnog
povećanja" broja migranata koji putuju u Srbiju bez vize, a zatim
pokušavaju da uđu na teritoriju EU.
Komesar je rekao da građani Kube, Indije i Burundija dolaze
u "velikom, velikom broju". Srbija dozvoljava putovanje bez viza za
ove tri zemlje, dok EU ne.
Upitana da li bi porast graničnih prelaza mogao da potakne
EU da suspendiraju vlastiti sporazum o bezviznom režimu sa Srbijom, Johanson je
rekla da ne isključuje taj korak.
Sporazum o viznim olakšicama, potpisan još 2009. godine,
omogućava državljanima Srbije da provedu do 90 dana u EU bez potrebe za
podnošenjem zahtjeva za šengensku vizu.
"Nadam se i mislim da će Srbija i drugi partneri sa
Zapadnog Balkana sarađivati s nama i uskladiti svoju viznu politiku s EU",
rekla je ona. "Ali naravno, ovo [suspenziju] neću isključiti."
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije nije odmah odgovorilo
na zahtjev za komentar.
Govoreći u ime rotirajućeg predsjedavajućeg Vijeća EU, Vít
Rakušan, češki ministar unutrašnjih poslova, alarmirao je porast prelazaka kroz
zapadni Balkan.
"Posljedice ovog migracionog vala vidimo u svakom kutku
EU", rekao je Rakušan.
Njegov slovački kolega Roman Mikulec također je koristio
izraz "migracioni val" kako bi ukazao na trenutnu situaciju.
Potencijalna zloupotreba bezviznog režima
Nadzor nad Srbijom je pojačan činjenicom da je zemlja
zvanični kandidat za pridruživanje EU i stoga se očekuje da postepeno uskladi
sve svoje politike, uključujući i izdavanje viza, s politikom bloka.
Izvještaj o proširenju koji je u srijedu objavila Evropska
komisija rasvijetlio je nedostatak napretka Srbije u viznom usklađivanju,
posebno kada je riječ o zemljama koje nisu članice EU koje "predstavljaju
rizik od neregularne migracije ili sigurnosti".
Srbija nastavlja da dozvoljava putovanja bez viza u neke
zemlje koje su isključene iz bezviznog sistema EU, stvarajući tačku
mimoilaženja.
Na listi Srbije nalaze se Armenija, Azerbejdžan, Bahrein,
Bjelorusija, Bolivija, Burundi, Kina, Kuba, Gvineja Bisao, Indija, Indonezija,
Jamajka, Kirgistan, Kuvajt, Kazahstan, Mongolija, Oman, Katar, Rusija, Surinam,
Tunis i Turska.
Komisija i države članice zabrinute su da ovaj disparitet
potiče zloupotrebu vlastitog bezviznog sistema EU, od čega Srbija ima koristi.
Lideri Mađarske, Austrije i Srbije sastali su se ranije ovog
mjeseca kako bi pronašli zajednička rješenja o tome kako zaustaviti prijavljeni
porast ilegalne migracije balkanskom rutom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će njegova
zemlja do kraja godine svoju viznu politiku uskladiti s EU kako se bezvizni
režim više ne bi koristio u migrantske svrhe.
„Tako ćemo spriječiti situaciju da neko koristi Srbiju kao
zemlju dolaska, ali ne zbog svojih stvarnih potreba, već za ilegalne migracije
prema zapadu“, rekao je Vučić.
Austrija i Češka već su ponovo uvele privremene kontrole na
svojim granicama sa Slovačkom kao odgovor na porast broja neregularnih ulazaka.
Austrijske vlasti upozorile su da je sistem azila u zemlji
blizu "tačke sloma" nakon što je primila oko 56.000 zahtjeva za azil
između januara i augusta. Mnogi od ovih zahtjeva, uključujući 7.600 Indijaca,
imaju male šanse da budu odobrene, kažu vlasti.
Slovenija je u proteklih devet mjeseci registrirala ulazak
15.590 neregularnih migranata, što je povećanje od 115% u odnosu na isti period
prošle godine. Afganistanci, Indijci i stanovnici Burundija su na vrhu liste.
U Belgiji je broj zahtjeva za azil državljana Burundija
pomnožen za osam puta tokom ljeta, s 34 u maju na 263 zahtjeva u julu.
