Dodaje se da je bankarski sektor likvidan i adekvatno kapitaliziran, te posluje prema strogo regulisanim procedurama i pod kontinuiranim nadzorom nadležnih agencija za bankarstvo.
Povodom odluke o stavljanju Bosne i Hercegovine na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (tzv. sivu listu Centralna banka Bosne i Hercegovine, Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Rs zajednički poručuju da finansijski sektor Bosne i Hercegovine ostaje stabilan, likvidan, adekvatno kapitaliziran i siguran.
Odluka o stavljanju Bosne i Hercegovine na sivu listu odnosi se na širi institucionalni i zakonodavni okvir u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma te zahtijeva koordinirano djelovanje nadležnih institucija na svim nivoima vlasti. Finansijske institucije, a posebno bankarski sektor, nisu uzrok okolnosti koje su dovele do ove odluke, jer riječ je o segmentu sistema Bosne i Hercegovine koji posluje u skladu sa strogim regulatornim zahtjevima, navodi se u zajedničkom saopštenju Centralne banke Bosne i Hercegovine, Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, Agencije za bankarstvo Federacije BiH, Agencije za bankarstvo Rs.
Dodaje se da je bankarski sektor likvidan i adekvatno kapitaliziran, te posluje prema strogo regulisanim procedurama i pod kontinuiranim nadzorom nadležnih agencija za bankarstvo.
Banke primjenjuju zahtjevne procedure identifikacije klijenata, praćenja transakcija, procjene rizika, izvještavanja nadležnim organima i sprečavanja zloupotrebe finansijskog sistema. Time kontinuirano potvrđuju usklađenost s važećim regulatornim zahtjevima i međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Platni sistemi funkcionišu nesmetano, a monetarna stabilnost se uspješno održava kroz aranžman valutnog odbora. Konvertibilna marka ostaje stabilna i čvrsto vezana za euro po fiksnom kursu.
U okolnostima nastalim stavljanjem Bosne i Hercegovine na sivu listu, sistem osiguranja depozita nastavlja nesmetano funkcionisati i štititi depozite fizičkih i pravnih lica u bankama u skladu s važećim propisima.
Istovremeno, važno je objektivno sagledati moguće posljedice stavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu. Iako finansijski sektor nije uzrok okolnosti koje su dovele do ove odluke, upravo bi on mogao biti među sektorima koji će najviše osjetiti njene praktične efekte. To se može, prije svega, ogledati u dodatnim provjerama međunarodnih transakcija, pojačanim zahtjevima stranih i korespondentnih banaka, dužim rokovima obrade pojedinih prekograničnih plaćanja, te povećanim administrativnim i operativnim troškovima. Takve okolnosti mogu uticati na privredne subjekte i građane koji posluju ili vrše transakcije s inostranstvom, ali ne dovode u pitanje stabilnost domaćeg finansijskog sistema.
