Marinko Čavara, kandidat HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, i Mario Karamatić, kandidat Hrvatske petorke za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ukrstili su stavove u predizbornoj debati N1. Govorili su o programima za naredne četiri godine, odlasku stanovništva, popisu, ustavnim promjenama i Izbornom zakonu, odnosima stranaka s hrvatskim predznakom, Hrvatskom narodnom saboru, ali i mogućim partnerima nakon izbora.
Iako je Karamatić tokom debate uputio niz kritika na račun HDZ-a BiH, kazao je da između programa Hrvatske petorke i HDZ-a nema velikih razlika kada su u pitanju pitanja koja smatraju ključnim za položaj hrvatskog naroda. Čavara je kao prioritete HDZ-a za naredne četiri godine naveo rast i razvoj, stabilnost, sigurnost i evropske integracije.
Čavara o programu HDZ-a: Rast, sigurnost i evropske integracije
Čavara je kazao da činjenica da HDZ BiH dugo učestvuje u vlasti na različitim nivoima, prema njegovom mišljenju, pokazuje da ta stranka ima veliku podršku hrvatskog biračkog tijela.
"Rast i razvoj, stabilnost, sigurnost i evropske integracije naši su prioriteti", rekao je Čavara.
Govoreći o uređenju BiH, kazao je da država nije uređena onako kako HDZ želi. Kritizirao je i djelovanje visokog predstavnika, tvrdeći da je u više navrata donošenjem odluka i zakona destabilizirao odnose u BiH, među kojima je spomenuo pitanja državne imovine i Izbornog zakona.
Smatra da je potrebno osigurati stabilnost institucija te pravnu i ekonomsku sigurnost građana, dok evropske integracije vidi kao proces koji bi donio korist svim stanovnicima BiH.
Karamatić: S HDZ-om nemamo velike programske razlike
Karamatić je, govoreći o programu Hrvatske petorke, kazao da između te političke opcije i HDZ-a nema velikih programskih razlika.
Podsjetio je da je na prethodnim izborima bio u koaliciji s HDZ-om te da su on i Čavara "mnoge političke bitke vodili rame uz rame".
"Siguran sam, ako obojica uđemo u Predstavnički dom državnog parlamenta, da ćemo ponovo najčešće biti rame uz rame, pogotovo kada su nacionalna pitanja", rekao je Karamatić.
Prema njegovim riječima, jednakopravnost je apsolutni prioritet i Hrvatske petorke i HDZ-a. Naveo je da se razlike pojavljuju na nižim nivoima vlasti i kod konkretnih pitanja, među kojima je spomenuo kladionice i projekte solarnih elektrana.
Rasprava o solarima i vjetroparkovima
Čavara je replicirao Karamatiću navodeći pitanje solarnih i vjetroelektrana u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Ustvrdio je da postoje nevladina udruženja koja su pokrenula tužbe zbog vjetroelektrana i optužio Hrvatsku petorku za nedosljednost.
Karamatić je odgovorio da nije rekao da su on ili Hrvatska petorka protiv vjetroparkova i solarnih elektrana.
"Pogotovo je HSS smiješno optužiti da je protiv obnovljivih izvora energije, ali smo za pridržavanje važećih zakona", kazao je.
Za vjetropark na koji je Čavara aludirao ustvrdio je da su mu dozvole dva puta poništene na sudu te poručio da se projekti moraju provoditi u skladu sa zakonskim propisima.
Čavara mu je potom kazao da mu se nameće zaključak da su ljudi, dok su bili uz HDZ, "bili loši", a nakon odlaska postali "dobri". Karamatić mu je odgovorio da nikada nije bio član HDZ-a, nego na koalicijskoj listi.
Zašto mladi odlaze i šta bi ih moglo vratiti u BiH?
Govoreći o odlasku stanovništva, Čavara je kazao da je činjenica da su proteklih godina mladi i cijele porodice odlazili iz različitih razloga, ali je ustvrdio da se posljednjih godina dio njih vraća.
Kao cilj HDZ-a naveo je stvaranje ambijenta pravne i ekonomske sigurnosti. Stabilizacija države, izmjene Izbornog zakona, a potom i ustavno regulisanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda, prema njegovom mišljenju, trebali bi stvoriti uslove za razvoj ekonomije i približavanje Evropskoj uniji.
Karamatić smatra da mladi odlaze jer ne osjećaju sigurnost i ne mogu planirati budućnost. Ustvrdio je i da se dio ljudi vraća zbog, kako je kazao, "društvenih devijacija" koje se pojavljuju na Zapadu, ocjenjujući BiH "relativno zdravom sredinom".
Rješenje vidi u dogovoru političkih predstavnika o tome kako napraviti funkcionalniju državu.
"Možemo im pomoći na način da sjednemo i mi iz Hrvatske petorke i kolege iz HDZ-a, SDA, SDP-a, SNSD-a i SDS-a i da se dogovorimo kakvu bi državu trebalo napraviti da bude funkcionalna", rekao je.
Karamatić je kazao da među strankama s hrvatskim predznakom vidi spremnost za razgovore, ali je ustvrdio da ne vidi odgovarajuće sagovornike među političkim predstavnicima Bošnjaka i Srba za pitanja koja smatra ključnim.
Popis stanovništva: Čavara vjeruje da je moguć, Karamatić nije optimističan
Sagovornici su govorili i o novom popisu stanovništva, nakon posljednjeg provedenog 2013. godine.
Čavara je podsjetio da su i oko rezultata tog popisa postojala neslaganja, posebno u vezi s evidentiranjem rezidentnog stanovništva. Kazao je da se nada da će nakon izbora biti formirane strukture sposobne rješavati važna pitanja, među kojima je i novi popis.
Smatra da je popis potreban zbog statističkih podataka neophodnih za funkcionisanje različitih sistema, ali da unaprijed mora biti jasno definisano kako će se provesti i evidentirati njegovi rezultati.
Karamatić je bio manje optimističan.
"Hrvati nisu podstanari u ovoj zemlji, nismo mi ni prolaznici. Nismo definitivno nacionalna manjina. Mi smo konstitutivni narod", kazao je.
Prema njegovom mišljenju, popis bi trebao biti tehničko pitanje koje omogućava podatke o natalitetu, ekonomiji, zaposlenosti, obrazovanju, broju stanovnika i raspodjeli sredstava od PDV-a.
Ipak, kazao je da ne vjeruje da će do novog popisa doći dok se ne postigne politički dogovor predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
Karamatić je pritom ocijenio da je sadašnji sistem BiH nefunkcionalan i da dugoročno ne može opstati, ne zbog podjele ili otcjepljenja, nego zato što bi, prema njegovom mišljenju, sistem mogao "kolabirati".
Čavara: Moramo stvoriti pravnu državu
Čavara je tokom rasprave govorio i o konceptu građanske države. Kazao je da je popis iz 2013. godine pokazao da se više od 97 posto stanovništva izjašnjava kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, a potom kritikovao političke stranke koje zagovaraju građanski model.
Prema njegovom stavu, potrebno je izgraditi pravnu državu u kojoj će biti sankcionisano ono što smatra antiustavnim djelovanjem i neprovođenjem presuda.
"Moramo jačati institucije", rekao je Čavara.
Dodao je da se slaže s Karamatićem da nije bilo dovoljno spremnosti političkih partnera za rješavanje pitanja Izbornog zakona.
HNS otvorio novu raspravu između Čavare i Karamatića
Na pitanje postoji li mogućnost ponovnog političkog jedinstva stranaka s hrvatskim predznakom, Karamatić je rekao da postoji, ali da bi se HDZ BiH, kao stranka koju je nazvao "stožernom", morao vratiti stavovima usvojenim na saborima Hrvatskog narodnog sabora.
Karamatić je u tom kontekstu otvorio i pitanje javnog RTV sistema. Govorio je o ranijim zaključcima HNS-a o kanalu na hrvatskom jeziku te kritikovao odluke predstavnika HDZ-a o izdvajanju sredstava za javne emitere, tvrdeći da su time prekršeni zaključci HNS-a.
Podsjetio je i na zaključak HNS-a prema kojem bi se, u slučaju nastavka preglasavanja, koristila zakonska sredstva za pokretanje procesa administrativno-teritorijalnog preuređenja Federacije.
Karamatić je potom kritikovao HDZ zbog odnosa prema izmjenama Izbornog zakona i pozvao ga da, ukoliko nakon izbora ponovo dođe do situacije koju smatra nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva, postupi u skladu sa zaključcima HNS-a.
"Haj'mo se pridržavati zaključaka Hrvatskog narodnog sabora", poručio je Karamatić.
Čavara: Politika je umijeće mogućeg
Čavara je na Karamatićeve kritike odgovorio da je "politika umijeće mogućeg".
Kazao je da politička opcija može imati jasno definisane ciljeve, ali da ono što može provesti treba provesti, dok za ono što trenutno nije moguće mora nastaviti tražiti rješenje.
Kao primjer problema s provođenjem političkih dogovora naveo je upravo Mostar.
Čavara je rekao da su u Mostaru bile potpisane dvije tačke između predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i ostalih učesnika dogovora. Prema njegovim riječima, jedna tačka koja se odnosila na Mostar je provedena, dok druga, koja se odnosila na legitimno predstavljanje, nije.
"To su nam partneri u ovoj državi", rekao je Čavara.
Govorio je i o ranijim pregovorima za Grad Mostar, navodeći da se tokom njih došlo do pitanja koja bi trebali razmatrati vijećnici s određenih područja, ali da je, prema njegovim riječima, na kraju stigao prijedlog o novim općinama.
Čavara je time obrazlagao stav da se, uprkos neprovedenim dogovorima, politički razgovori moraju nastaviti.
"U politici se ne smijemo umoriti razgovarati i dogovarati", poručio je.
Kazao je i da HDZ političke partnere ne želi birati umjesto drugih naroda, nego da će sarađivati sa strankama koje dobiju većinsku podršku njihovih birača.
Teritorijalno preuređenje i Izborni zakon: Karamatić predložio referendum
Karamatić je tokom razgovora iznio prijedlog prema kojem bi se u Federaciji referendumom odredile dvije izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva BiH.
