Čavalić: "Nema ništa od rasterećenja privrede i blizu smo Rs scenarija"

Od novog rasterećenja privrede nema ništa. To je trebalo biti do kraja prošle godine, pa je najavljeno za sredinu ove godine, pa onda opet najavljeno nakon efekata Zakona o fiskalizaciji i sada smo u saznanju da od toga nema ništa. Spuštanje zbirne stope od 5,5% je iskorak - to sam inicirao, pozdravio i glasao za navedeno - istina, to je urađeno od strane Vlade FBiH kao aktivnost "gašenja požara", a ne stvarna reforma. Dodatnih 5% trenutno nije na vidiku. Trenutna očekivanja su da, ceteris paribus, značajnijeg rasta plata nema.

Zašto u FBiH nema ozbiljnih investitora i u kojim oblastima vidite šanse da se otvori jedna ili više ozbiljnih fabrika. Poznati smo po izvozu pameti, ali nikako da privučemo prave investitore.

Dosta je faktora koji determinišu izostanak investicija - npr. politički, pravni i ekonomski rizici. Šta bi bilo idealno za ovdašnju ekonomiju? Da privučemo neke veće industrijske investicije. Slovačka je dobar primjer zemlje koja je uspjela navedeno. Danas imaju četiri velika proizvođača automobila, sa planom da se ide i na petu. Kao rezultat toga, Slovačka proizvodi više automobila na svakog stanovnika nego bilo koja druga zemlja na svijetu. Jedna investicija tog tipa bi puno značila za FBiH i čitavu Bosnu i Hercegovinu. Trebamo infrastrukturu za navedenog, kao i strateško privlačenje datih investitora.

Da se opet vratim na budžet i njegovo punjenje. Mislite li da bi se moglo porazmisliti o većem oporezivanju bogatih. Vidimo da raste broj milijardera u BiH.

To je uvijek legitimna tema, ali u praksi obično je u domenu političkog populizma. Ovo naglašavam jer nastojim biti vrlo precizan po ovom pitanju i previše sam skeptičan po pitanju realizacije nekih mjera. Pitanje je šta ustvari treba da targetiramo. Imovinu? Vjerovatno ne jer nismo riješili pitanje ilegalne gradnje. Kako oporezivati nešto što nije legalizovano, a znamo da tu nema nekih značajnijih pomaka. Npr. oporezivanje dividendi je nešto što je poželjno kada govorimo o FBiH. Međutim, dodatni namet na dobit koja bi se reinvestirala nema baš smisla - posebno jer nam nedostaje domaćih investicija. Ne treba zaboraviti i to da obično oni koji su bogatiji u našim društvima imaju i bolje pretpostavke da izbjegnu neke namete. Tako da rizikujemo da upadnemo u zamku stavljanja tereta na srednju klasu i slično. Sve u svemu, mišljenja sam da trebamo reformisati naš fiskalni sistem, ali prije svega sa jednom misijom: da smanjimo fiskalna opterećenja na rad odnosno da skinemo fiskalni teret sa radnika (i prebacimo ga npr. na potrošača). To bi trebao biti fokus fiskalnih politika.

Prije nekoliko dana je tema bila srbijanska kvota za čelik, nekoliko dana poslije toga prvi čovjek Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo je optužio ministra Stašu Košarca da radi za Srbiju, a ne za BiH. 80 posto mesa uvozimo, mljekari u Rs se, također, bune. Hrana je sve skuplja, a mi je ne proizvodimo. U čemu je problem i kako ga riješiti?

Srbijanske kvote predstavljaju direktno kršenje CEFTE i prave izuzetnu štetu za našu metalnu industriju. Zbog toga sam pozvao državni i federalni nivo da pod hitno reaguju - pitanje je istina da li neki u državnom nivou vlasti iskreno zastupaju naše interese. Kada je riječ o privremenoj obustavi uvoza goveđeg mesa iz zemalja Južne Amerike, to nije dobra mjera i vjerovatno da je izlobirana iz entiteta Rs. Potencijalno vodi nestašici odnosno rastu cijena na tržištu. U globalnom lancu snabdijevanja, Bosna i Hercegovina poput većina drugih zemalja svijeta se oslanja na druge zemlje. Tako je i po pitanju poljoprivrednih proizvoda. Rješenje je da imamo što više alternativa po pitanju snabdijevanja i da se ne oslanjamo na jedan izvor - od hrane pa sve do energetike (zbog toga važnost Južne interkonekcije). Slobodna trgovina i specijalizacija vodi prosperitetu. Samodostatnost se u ekonomiji uglavnom pojavljuje u vrijeme kriza kao refleks i potreba (npr. recesije, ratovi i slično), kaže u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" zastupnik SBiH-a u Parlamentu FBiH Admir Čavalić.