Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao Marka Milačića da li je čovjek?
"Zabrinjava da se 25 godine nakon genocida u Srebrenici, ovaj tragični događaj pokušava zloupotrijebiti u dnevno-političke svrhe", kazao je poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode koji raspravalja o Prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici, prenosi portal CdM.me.
Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici podnijeli su poslanici Ervin Ibrahimović, Dragutin Papović, Damir Šehović, Raško Konjević, Genci Nimanbegu, Fatmir Đeka i Andrija Popović.
Tekst prijedloga rezolucije možete pročitati ovdje.
Ibrahimović je na sjednici Odbora rekao da Prijedlog rezolucije podrazumijeva da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici jula 1995. godine desio genocid i da je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.
Takođe, tekst rezolucije predvidio je i da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
Prema njegovim riječima, usvajanjem ove rezolucije Crna Gora bi pokazala posvećenost evropskim i evroatlantskim integracijama.
Poslanik Marko Milačić pitao je zašto se uopće raspravlja o ovom prijedlogu. Uputio je kritiku kolegama iz parlamentarne većine jer je njihovim glasovima ova tema na dnevnom redu Odbora.
Smatra da DPS-u odgovara ova tema zbog očuvanja privilegija.
“Pričamo u Srebrenici u Crnoj Gori kada je organizirani kriminal izgubio vlast. Zašto niste ovaj tekst stavili na raspravu i usvajanje prije 30. augusta”, upitao je Milačić podnosice ovog prijedloga.
On je istakao da podnosioci prijedloga ovim potezom prave “najveći spomenik zloupotrebe žrtava Srebrenice u dnevno-političke svrhe”.
“Meni su bliži, koliko god to ružno zvučalo, zločini i patnje bilo kog naroda u mojoj zemlji, nego van moje zemlje. A tu imamo i Veliku, Pivske dole, stratišta na sve strane”, rekao je Milačić.
On je rekao da, ukoliko parlament usvoji ovaj dokument, da će to biti najmeća sramota “ne zbog zločina nego neustavnosti”.
“Gdje su vaši prijatelji iz DPS-a? Vi ovu rezoluciju nećete usvojiti zbog njih”, rekao je Milačić.
Ibrahimović je odgovorio Milačiću da je intencija pomirenje, a ne priča koju on iznosi.
“Da li zloupotrebljavaju Ujedinjene nacije koje su u martu 2021. ponovile da relativizaranje zločina ne smije biti dozvoljeno? Da li oni to gube vrijeme i zloupotrebljavaju zločin? Šta nam je rekao Evropski parlament”, upitao je Ibrahimović.
On je poručio da će se usvajanjem rezolucije buduće generacije osloboditi priče o Srebrenici.
“Žao mi je što Milačić ovdje unosi politiku”,rekao je Ibrahimović, na šta mu je poslanik Prave Crne Gore odgovorio: “Pa ovo jeste politika”.
Ibrahimović je na to odgovorio da je negdje potrebna ljudskost i pijetet prema žrtvama.
Milačić je rekao da su oni političari.
“Nisam ja mesar, nego političar”, poručio je Milačić.
“Jesmo li ljudi, kolega Milačiću? Jeste li čovjek”, upitao je Ibrahimović.
Milačić je rekao da je čovjek, ali da se bavi politikom i da mu je posao da “unosi politiku”.
Milan Radović iz Građanske alijanse GA kazao je da je u Srebrenici stradalo 8.378 ljudi, a da su Deklaraciju o zločinu u Srebrenici usvojili evropski parlament i Senat SAD.
“Došlo je vrijeme da i u Crnoj Gori stavimo tačku na ovo pitanje. Nisam siguran da je mudro prihvatiit negiranje genocida u Srebrenici, jer se stavlja veliki teret na pleća jednog naroda, a odgovorni za zločin nisu ni grupe, ni narodi, već pojedini monstrumi, što je sud i utvrdio”, istakao je Radović.
Važno je, napominje on, da zbog žrtava počnemo da se ujedinjujemo u regionu i to jasno pokažemo.
U junu 2019. godine, prvostepeni sud je donio odluku kojom osuđuje optuženog na 14 godina zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva na Kosovu. Kaznu je potvrdio drugostepeni sud svojim odlukom iz novembra 2019. godine.
“Dok odluka ne postane pravosnažna, u toku su postupci po predlogu optuženog za zaštitu zakonitosti. U okviru nadležnosti Specijalnog tužilaštva (SPO), četiri predmeta ostaju u izviđaju a tiču se ratnih zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) početkom 2019. godine, pripremljene su smjernice za razmjenu informacija i dokaza s IRMCT-om”, navodi se u prijedlogu.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore potpisao je, podsjećaju, ugovore o regionalnoj saradnji na predmetima ratnih zločina s Hrvatskom (2006), Srbijom (2007) i Bosnom i Hercegovinom (2014).
U 2019. godini i prvoj polovini 2020. godine, Crna Gora je postupala u sedam zamolnica iz Bosne i Hercegovine, tri zamolnice iz Hrvatske i jedne iz kancelarije Specijalnog tužilaštva Kosova. Takođe su u toku aktivnosti na preispitivanju starih slučajeva kako bi se obezbijedila revizija pravosnažnih presuda.
“Tužilaštvo redovno učestvuje na regionalnim radnim sastancima. Važno je osigurati da žrtve ratnih zločina imaju jednak pristup pravdi, u skladu s evropskim i međunarodnim standardima, i da je obeštećenje u skladu s obavezama koje je preuzela Crna Gora”, ističe se u prijedlogu.
Tokom 2019. godine bilo je 19 zahtjeva za naknadom (obeštećenjem) koji su bili neriješeni na Osnovnom sudu u Podgorici: 17 za štetu nastalu zbog smanjenja opšte životne aktivnosti, straha i duševnih bolova, i 2 za štete nastale zbog nezakonitog lišavanja slobode.
Sud je svim tim zahtjevima dao prioritet. Do juna 2020. godine, četiri zahtjeva za naknadom su djelimično potvrđena, dodjeljujući nematerijalne štete u iznosima između 4.500 eura i 6.000 eura.
“Treba primijeniti proaktivan pristup kako bi se ratni zločini efikasno istražili, gonili, sudili i kaznili u skladu s međunarodnim standardima. Sudske odluke donesene u prošlosti sadržale su pravne greške i nedostatke u primjeni međunarodnog humanitarnog prava. Optužnice za komandnu odgovornost, saučesništvo i pomaganje i podsticanje do sada nijesu podizane (strana 23 Radne verzije prevoda Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu koju je pripremila Kancelarija za evropske integracije)”, navode.
Podsjećanja radi, Skupština Crne Gore Skupština Crne Gore 24. saziva, na Trećoj sjednici Prvog redovnog zasijedanja u 2009. godini, dana 9. jula 2009. godine, donijela je Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici.
