Kada je riječ o regionalnoj pravnoj saradnji, u izvještaju stoji da postoje bilateralni sporazumi Srbije sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Hrvatskom, da je saradanja sa BiH rezultirala sa pet optužnica u Srbiji, ali da sporazum sa Hrvatskom još nije pokazao nijedan opipljiv rezultat.
Visok pritisak na sudstvo i tužilaštvo u Srbiji, javno osporavanje međunarodnih presuda za ratne zločine, te izostanak strategije za suzbijanje korupcije.
Između ostalih to su ocjene koje stoje u polugodišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije u ispunjavanju ključnih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, piše Radio Slobodna Evropa.
Riječ je o poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i ljudska prava.
U izvještaju u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, posebno se govori i o široko rasprostranjenoj promociji državnih odluka u medijima u Srbiji, te veoma ograničenom dometu onih koji nude alternativne stavove. S tim u vezi, ukazuje se i na tabloidnu upotrebu podataka iz sudskih istraga.
Koja je svrha izvještaja?
Ovaj non-paper Evropske komisije proslijeđen je državama članicama EU i služit će za odluku o tome da li će Srbiji biti dozvoljeno otvaranje novih poglavlja u pregovorima o članstvu.
Da bi napredovala u pristupnim pregovorima, za Srbiju je od ključne važnosti da pokaže konkretne rezultate u vladavini prava i da napreduje u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom.
Izvještaj Evropske komisije (EK) se prvi put zasniva na revidiranim akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 koji su usvojeni u julu 2020. godine.
U dokumentu se navodi da se po prvi put pokušavaju identificirati napori vlasti u Srbiji kroz implementaciju preporuka koje proizilaze iz godišnjeg izvještaja o napretku, a koji je EK objavila u oktobru prošle godine.
U izvještaju se naglašava da su akcioni planovi utvrdili obaveze Srbije, uključujući i vremenske rokove kako bi se ispunila privremena mjerila EU za poglavlja 23 i 24.
Bez takozvanih ozbiljnih kašnjenja
Podvlači se da se, za razliku od prethodnih izvještaja ove prirode, ovaj put ne koriste termini koji se odnose na kvalifikaciju kašnjenja u ispunjavanju obaveza (poput npr. "ozbiljna kašnjenja").
"Ovo 'resetiranje sata' ne znači da su duga kašnjenja koja su prethodno zabilježena nužno nestala", upozorava se u dokumentu.
"Bit će potrebno vrijeme da bi se moglo procjeniti da li se jedan broj najnovijih inicijativa koje potiču od nove vlade (Srbije) sprovode kako je predviđeno, u opipljiva poboljšanja statusa quo. Takva opipljiva poboljšanja zahtijevat će održiv, intenzivan nivo angažiranja i napredak u reformama od strane srpskih vlasti", piše dokumentu.
Pritisci na sudstvo i tužilaštvo
U izvještaju se navodi da je i dalje veoma visok pritisak na sudstvo i tužilaštvo u Srbiji. Podvlači se da vladini službenici, uključujući i neke na najvišem nivou, kao i članove parlamenta, nastavljaju redovno javno komentirati tekuće istrage ili sudske postupke ili pojedinačne tužioce i sudije.
Taboidi koriste informacije o tekućim istragama ili slučajevima. To rezultira diskreditacijom članova pravosuđa ili tužilaštva.
"Taboidi koriste informacije o tekućim istragama ili slučajevima. To rezultira diskreditacijom članova pravosuđa ili tužilaštva", navodi se u dokumentu.
Osvrćući se na napore u spriječavanju korupcije, u izvještaju stoji da od isteka nacionalne strategije za borbu protiv korupcije (2013 - 2018), Srbija nema uspostavljen strateški okvir politike ili mehanizam koordinacije, te da Vlada kasni sa izmjenama zakona o finansiranju političkih aktivnosti.
U dokumentu se navodi da je nastavljeno sprovođenje nacionalnog programa smanjenja zaostalih sudskih predmeta (za period 2016–2020) te da ovo pozitivno utiče na efikasnost rada sudova.
Osporavanje ratnih zločina
U izvještaju se podvlači da Srbija nastavlja kontinuirano i javno osporavati presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući i slučajeve na najvišim nivoima. Upozorava se da Srbija mora potpuno sarađivati s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (nasljednik Haškog tribunala), kao i da poptuno prihvati i sprovodi njegove presude i odluke.
Kada je riječ o regionalnoj pravnoj saradnji, u izvještaju stoji da postoje bilateralni sporazumi Srbije sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Hrvatskom, da je saradanja sa BiH rezultirala sa pet optužnica u Srbiji, ali da sporazum sa Hrvatskom još nije pokazao nijedan opipljiv rezultat.
U poglavlju koji se tiče nestalih lica piše da je nastavak dijaloga Srbije i Kosova u julu prošle godine "dao novi podsticaj" radu Međunarodnog komiteta Crvenog krsta kao predsjedavajućem radne grupe za nestala lica, koji je održao tri sastanka u toku 2020 godine. To je, kako stoji, dovelo do zajedinčkog iskopavanja na lokaciji Kiževak, na jugu Srbije, uz podršku Međunarodne komisije za nestala lica i EULEX-a.
Prema nalazima eksperata Evropske komisije koji su navedeni u dokumentu, prikazuje se siva slika stanja sa medijma u Srbiji.
Pozivajući se na izvještaj Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE/ODIHR), u dokumentu se podvlači da je većina televizija sa nacionalnom frekvencijom i novina promovirala politiku Vlade Srbije i da je nekoliko medija koji su nudili alternativne stavove imalo "ograničen doseg i nije pružalo efikasnu protivtežu".
Promocija vlasti
U dokumentu se navode podaci Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) prema kojima je veliki prostora u programu dat analitičarima koji su izgleda bili politički pristrasni.
Lokalne organizacije civilnog društva su izračunale da je 92 odsto programa nacionalnih emisija (od jula 2020. do februara 2021.) dato članovima vladajuće koalicije, koji su u 61 odsto slučajeva prikazani neutralno i u 31 odsto pozitivno, dok je osam odsto vremena dato predstavnicima opozicije, koji su uglavnom (65 odsto slučajeva) prikazani negativno.
U izvještaju se navodi da je planirano da se do kraja 2022. godine primeni medijska strategija koja bi trebalo riješiti pitanje političkog i ekonomskog uticaja na medije, poput nedostatka transparentnosti vlasničke strukture i pravičnosti u finansiranju iz državnih izvora.
U dokumentu se ocjenjuje da štampani mediji najviše krše novinarski kodeks profesionalnog ponašanja, te da oni i dalje imaju javno sufinansiranje.
"Slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i dalje predstavljaju razlog za zabrinutost, a cjelokupno okruženje za nesmetanu slobodu izražavanja treba ojačati, posebno u praksi", podvlači se u izvještaju EK.
Pitanje viza
U poglavlju koji se tiče usklađivanja vizne politike za državaljanje trećih zemalja koji su na crnoj listi EU, eksperti Evropske komisije ocjenjuju da je situacija neizmijenjena, odnosno da je politika Srbije samo djelimično u skladu sa politikom Unije.
"Srbija se nije razišla od vizne politike EU, ali takođe nije preduzela konkretne korake da se dalje uskladi sa njom", zaključuje se u dokumentu.
Međuvladina konferencija na kojoj se otvaraju nova poglavlja trebalo bi biti ogranizirana 22. juna.
Srbija se nada novim poglavljima, budući da u 2020. godini nije otvorila ni jedno zbog izostanka rezultata u ključnim poljima.
