ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Bošnjaci najbrojniji, ali podaci pokazuju sistemsku nezastupljenost na rukovodećim pozicijama

Redakcija Mostar

U ukupnom zbiru, kako je navedeno u izvještaju, Bošnjaci imaju 32 rukovodeće pozicije, koliko i Srbi. Hrvati imaju 25 rukovodećih pozicija, dok Ostali imaju samo jednu rukovodeću poziciju.

Najnoviji objavljeni podaci devet državnih ministarstava, zaključno s 1. oktobrom 2025. godine, potvrđuju postojanje izraženog i sistemskog debalansa Bošnjaka, posebno na rukovodećim i utjecajnim pozicijama, uprkos činjenici da su Bošnjaci najbrojniji konstitutivni narod prema Popisu stanovništva iz 2013. godine.

U ukupnom zbiru, kako je navedeno u izvještaju, Bošnjaci imaju 32 rukovodeće pozicije, koliko i Srbi. Hrvati imaju 25 rukovodećih pozicija, dok Ostali imaju samo jednu rukovodeću poziciju, piše Preporod.info.

U odnosu na demografsku strukturu iz Popisa 2013. godine, Bošnjacima nedostaje 13 rukovodećih pozicija, dok Srbi imaju četiri pozicije više nego što im proporcionalno pripada, a Hrvati čak 11 pozicija više. Ostali su također ispod ustavnog minimuma.

Ovi podaci jasno ukazuju da princip proporcionalne zastupljenosti nije primijenjen, naročito kada je riječ o Bošnjacima.

Na problem debalansa Bošnjaka u državnim institucijama ranije je ukazalo i istraživanje Media centra Islamske zajednice u BiH, koje je pokazalo sistemsku potisnutost Bošnjaka s rukovodećih i odlučujućih pozicija.

Najnoviji podaci iz devet državnih ministarstava potvrđuju da se stanje nije popravilo, već je u pojedinim segmentima čak i pogoršano, posebno kroz nova zapošljavanja i imenovanja u periodu 2023–2025. godine.

Ovi podaci ukazuju na kontinuitet institucionalne neravnopravnosti i izostanak stvarne političke volje da se ustavni princip ravnopravne zastupljenosti dosljedno provede.

Pregled nacionalne strukture i rukovodećih pozicija po ministarstvima

U nastavku slijedi pregled broja rukovodećih pozicija i nacionalne strukture zaposlenih u periodu od 1. januara 2023. do 1. oktobra 2025. godine.

U Ministarstvu sigurnosti BiH zaposleno je 176 osoba, i to 71 Bošnjak, 70 Srba, 30 Hrvata i pet iz reda Ostalih. U periodu 2023–2025. godine primljena su 22 zaposlenika (dva Bošnjaka, 13 Srba i sedam Hrvata), te 21 državni službenik (četiri Bošnjaka, 14 Srba i tri Hrvata). Ukupan broj rukovodećih pozicija je deset, od čega pet pripada Srbima, tri Bošnjacima i dvije Hrvatima. Ministarstvom je tokom 2023. i 2024. godine rukovodio Nenad Nešić, koji je uhapšen i razriješen u januaru 2025. godine, nakon čega je rukovođenje preuzeo zamjenik ministra Ivica Bošnjak (HDZ). Novi ministar nikada nije imenovan, čime je HDZ dobio jednu poziciju više u Vijeću ministara BiH.

U Ministarstvu civilnih poslova, kojim rukovodi ministrica Dubravka Bošnjak (HDZ), zaposleno je 136 osoba: 58 Bošnjaka, 48 Srba, 27 Hrvata i tri iz reda Ostalih. U periodu 2023–2025. godine radni odnos je zasnovalo 19 zaposlenika (šest Bošnjaka, pet Srba i sedam Hrvata), te 14 državnih službenika: pet Bošnjaka, troje Srba, šest Hrvata i jedno lice iz reda Ostalih. Na rukovodećim pozicijama su četiri Bošnjaka te po troje Srba i Hrvata.

U Ministarstvu pravde BiH, na čijem je čelu kadar HDZ-a Davor Bunoza, zaposleno je 177 osoba: 68 Bošnjaka, 52 Srba, 51 Hrvat, pet Ostalih te jedna osoba koja se ne izjašnjava. U periodu 2023–2025. godine primljeno je 30 državnih službenika i 25 zaposlenih, od čega 19 sudskih policajaca. Od 30 državnih službenika, 11 su Bošnjaci, 10 Srbi, sedam Hrvati, jedno lice iz reda Ostalih i jedno koje se ne izjašnjava. Na rukovodećim pozicijama su četiri Bošnjaka, četiri Hrvata i dva Srbina.

Ukupan broj rukovodećih pozicija u devet državnih ministarstava BiH

U Ministarstvu finansija i trezora BiH, kojim rukovodi Srđan Amidžić, zaposleno je 167 osoba: 54 Bošnjaka, 83 Srba, 26 Hrvata i četiri iz reda Ostalih. U periodu 2023–2025. godine primljen je 71 zaposleni, i to 53 Srbina, 10 Bošnjaka, šest Hrvata i dvoje iz reda Ostalih. Primljena su i 32 državna službenika: 22 Srbina, pet Bošnjaka, četiri Hrvata i jedno lice iz reda Ostalih. Na rukovodećim pozicijama su po četiri Srbina i Hrvata te tri Bošnjaka.

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kojim rukovodi Staša Košarac, zaposleno je 186 osoba: 90 Srba, 61 Bošnjak, 34 Hrvata i dvoje iz reda Ostalih. U periodu 2023–2025. godine primljeno je 55 zaposlenika (31 Srbin, 12 Hrvata, 11 Bošnjaka i jedno lice iz reda Ostalih), te 28 državnih službenika: 11 Srba, po sedam Bošnjaka i Hrvata te jedno lice iz reda Ostalih. Na rukovodećim pozicijama su četiri Bošnjaka i pet Srba, dok Hrvati nemaju nijednu rukovodeću poziciju.

U Ministarstvu vanjskih poslova, na čijem je čelu Elmedin Konaković, zaposleno je 487 osoba, od čega 231 Bošnjak (34 imenovana lica), 153 Srbina (19 imenovanih), 95 Hrvata (22 imenovana) te osam iz reda Ostalih (jedno imenovano lice). U periodu 2023–2025. godine primljen je 61 zaposleni (39 Bošnjaka, 14 Hrvata i osam Srba) te 45 državnih službenika (29 Bošnjaka, 12 Hrvata i četiri Srbina). Na rukovodećim pozicijama je jedan Bošnjak i jedan Hrvat, dok Srbi nemaju nijednu rukovodeću poziciju.

U Ministarstvu odbrane BiH, kojim rukovodi Zukan Helez, zaposleno je 273 osobe, ne računajući Oružane snage BiH i civilna lica. Od tog broja 134 su Bošnjaci, 84 Hrvati, 52 Srbi i troje iz reda Ostalih. U periodu 2023–2025. godine primljeno je 189 zaposlenih: 101 Bošnjak, 57 Hrvata, 29 Srba i dvoje iz reda Ostalih. Na rukovodećim pozicijama su četiri Bošnjaka, tri Srbina i tri Hrvata.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, koje vodi ministar Sevlid Hurtić, zaposleno je 115 osoba: 60 Bošnjaka, 32 Srbina, 18 Hrvata i pet Ostalih. U periodu 2023–2025. godine primljeno je 37 zaposlenika (23 Bošnjaka, devet Srba, četiri Hrvata i jedno lice iz reda Ostalih), te 21 državni službenik: 11 Bošnjaka, sedam Srba i tri Hrvata. Na rukovodećim pozicijama su šest Bošnjaka, dvoje Srba, troje Hrvata i jedno lice iz reda Ostalih.

Na čelu Ministarstva prometa i komunikacija nalazi se Edin Forto iz reda Ostalih. Ovo ministarstvo ima 93 zaposlena, od čega 66 državnih službenika: 28 Bošnjaka, 25 Srba i 12 Hrvata. Od 15 zaposlenika, pet su Bošnjaci, sedam Srbi i troje Hrvati. U periodu 2023–2025. godine primljeno je sedam zaposlenih (pet Bošnjaka te po jedno lice iz reda Srba i Hrvata) i pet državnih službenika (tri Bošnjaka te po jedno lice iz reda Srba i Hrvata). Kada je riječ o rukovodećim pozicijama, tri pripadaju Hrvatima, a dvije Srbima, dok Bošnjaci nemaju nijednu rukovodeću poziciju.

Podaci jasno potvrđuju da su Bošnjaci sistemski potisnuti s rukovodećih pozicija u državnim ministarstvima, dok su Srbi i Hrvati u značajnoj mjeri nadzastupljeni u odnosu na demografsku strukturu Bosne i Hercegovine.

Ovakvo stanje predstavlja ozbiljno odstupanje od ustavnog principa ravnopravnosti konstitutivnih naroda i dugoročno ugrožava povjerenje u državne institucije i njihovu legitimnost.

Bez hitne korekcije ove prakse i dosljedne primjene ustavnih načela, institucionalni debalans će se dodatno produbljivati, na štetu funkcionalnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.