Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za Bosnu i Hercegovinu upozorio je na mogućnost uništenja multietničke države nakon što je bio primoran podnijeti ostavku zbog sukoba politika sa Sjedinjenim Američkim Državama, dodatno zakompliciranog poslovnim interesima kompanije povezane s Donaldom Trumpom Jr., koja želi ulagati u region, piše The Guardian.
Njemački političar iz Kršćansko-demokratske unije, Christian Schmidt, govorio je u utorak na zakazanom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u Njujorku, gdje je upozorio na krhkost Bosne i Hercegovine. Jasno je poručio da smatra kako funkcija visokog predstavnika treba biti očuvana te da će ostati na dužnosti dok ne bude imenovan njegov nasljednik.
Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je već u sukobu s Donald Trump zbog rata u Iranu i smanjenja broja američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj, nije uspio zaštititi Schmidta od američkog pritiska.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan trogodišnji etnički rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi. Ovoj funkciji dodijeljene su široke ovlasti za tumačenje sporazuma, uključujući mogućnost izmjene zakona, ali je podložna odlukama multinacionalnog upravnog odbora koji broji 55 članova.
Schmidt je funkciju visokog predstavnika obavljao pet godina, ali su njegovo imenovanje od početka osporavali Rusija i uglavnom autonomna Rs, srpski entitet unutar Bosne i Hercegovine.
Tokom mandata sukobljavao se s bivšim predsjednikom Rs Milorad Dodik, bliskim saveznikom Vladimir Putin, koji je prisustvovao vojnoj paradi povodom Dana pobjede 9. maja u Moskvi. Schmidt je Dodika suspendovao s funkcije na šest mjeseci zbog nepoštivanja njegovih odluka. Dodik je do prošle godine bio pod američkim sankcijama, ali su one ukinute bez koordinacije s Evropskom unijom, što je signaliziralo promjenu američkog pristupa zapadnom Balkanu. Nema pokazatelja da je Dodik odustao od svojih secesionističkih stavova.
Schmidt je djelovao protiv Dodika nakon što je Narodna skupština Rs glasala da neće poštovati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Od završetka rata 1995. godine, Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine, koju uglavnom naseljavaju Bošnjaci i Hrvati, te Rs, u kojoj većinski žive Srbi.
Schmidt je Vijeću sigurnosti rekao: „Uporno negiranje multietničkog karaktera entiteta, posebno unutar Rs, razvilo se u sistematsko isključivanje." Dodao je da je „duboko zabrinjavajuće što su se ponovo pojavili narativi koji Bosnu i Hercegovinu prikazuju kao pozornicu takozvanog sukoba civilizacija", a posebno je izdvojio Dodika zbog korištenja otvoreno secesionističke retorike.
