Armenija ima osjećaj da je tu zemlju izdala 'zaštitnica' Rusija te nove partnere vidi u SAD-u i EU-u. Armenci su svjesni da će trebati puno vremena da postanu neovisni o Rusiji, a od Moskve zahtijevaju poštovanje.
Za oproštaj ruska himna odzvanja zgradom aerodroma u Jerevanu, nakon nje slijedi i armenska himna. A onda na red dolazi predaja protokola njihovim armenskim kolegama, i na koncu deseci ruskih graničara napuštaju zračnu luku noseći bijelo-plavo-crvenu rusku zastavu.
Tom ceremonijom je nakon skoro 32 godine okončano prisustvo ruskih graničara na jednom armenskom međunarodnom aerodromu. Ugovorom je bilo precizirano da Rusija s oko 4.500 graničara i otprilike istim bojem stacioniranih vojnika sudjeluje u zaštiti Armenije.
Povlačenje graničara s aerodroma, armenska vlada smatra prim korakom u odvajanju od Rusije. Taj potez je 'progurao' premijer Nikol Pašinjan, u maju ove godine tokom susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija se pridržavala i drugog dijela sporazuma: ruski graničari su se povukli i s armensko-azerbejdžanske granice, gdje je Moskva 2020. postavila cijeli niz nadzornih postaja, piše Deutsche Welle.
U toj pograničnoj regiji u međuvremenu je evakuiran i jedan helidrom. On je Rusiji služio za opskrbu 'mirovnih trupa'. A njihov zadatak je bila zaštita više od 100.000 Armenaca u Nagorno Karabahu, separatističkoj i nemirnoj azerbejdžanskoj regiji. No, Armenci u septembru 2023. pobjegli pred takozvane 'antiterorističke akcije' azerbejdžanskih snaga, koja je rezultirala zauzimanjem te regije.
Na temelju izvještaja ljudi koji su pobjegli s tog područja daje se naslutiti da su ruski vojnici pomagali u razoružanju i evakuaciji Armenaca – čime su zapravo prekršili svoju stvarnu zadaću na terenu. I zato su mnogi Armenci mišljenja da razlog za gubitak Nagorno Karabaha nije bio isključivo podbacivanje vlastitih oružanih snaga. Oni imaju osjećaj da ih je Rusija izdala, da ih je ostavila na cjedilu, odnosno da Moskva u njihovom protivniku Azerbejdžanu vidi važnijeg ekonomskog i strateškog partnera.
Pritom se tu ne radi samo o Nagorno Karabahu, regije koja se nalazi u okviru međunarodno priznatih granica Azerbejdžana. Radi se i o samom armenskom teritoriju. Azerbejdžanske su trupe na njega upale u više navrata tokom 2021. i 2022. Do danas oni kontrolišu okupirane i strateški važne uzvisine na armenskoj strani zajedničke granice.
