Dodatnu pažnju privuklo je i iznenadno otkazivanje planirane posjete Izraelu američkog ministra odbrane Petea Hegsetha nakon boravka na NATO samitu u Ankari, iako razlozi za ovu odluku nisu javno objavljeni.
Turska je pokrenula intenzivne napore kako bi preuzela šest borbenih aviona pete generacije F-35 koji se trenutno nalaze u američkim skladištima, a konačna odluka sada se nalazi u rukama predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa.
Ankara je za ove napredne nevidljive lovce ranije uplatila oko 1,4 milijarde dolara, ali je isporuka zaustavljena nakon što je Turska od Rusije kupila raketni sistem S-400. Washington je tada blokirao učešće Turske u programu F-35 zbog sigurnosnih razloga i zabrinutosti da bi Moskva mogla doći do osjetljivih podataka o tehnologiji američkog aviona.
Mogućnost promjene američkog stava ponovo je otvorena nakon sastanka Trumpa i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana na NATO samitu u Ankari. Prema informacijama koje prenosi Bloomberg, razgovori o ukidanju zabrane izvoza ponovo su pokrenuti, što bi predstavljalo veliki diplomatski uspjeh za Ankaru.
Iako se trenutno govori o šest aviona, što je daleko manje od prvobitno planiranih 40 letjelica, eventualni povratak Turske u program F-35 imao bi veliki strateški značaj za Erdoğanovu vladu i poziciju zemlje unutar NATO saveza.
Međutim, put do konačne odluke nije jednostavan. Najveća prepreka ostaje pitanje ruskog sistema S-400, za koji Washington i pojedine članice NATO-a tvrde da predstavlja sigurnosni rizik za najnapredniji američki borbeni avion.
Turska pokušava pronaći kompromisno rješenje, nudeći mogućnost američkog tehničkog nadzora nad sistemima S-400 i ograničavanje njihove upotrebe samo u vanrednim situacijama. SAD, međutim, i dalje insistira na potpunom uklanjanju ruskog sistema iz turskog vojnog arsenala.
Potencijalni povratak Ankare u program F-35 izazvao je zabrinutost kod pojedinih američkih saveznika, posebno u Grčkoj i Izraelu. Izrael je trenutno jedina država na Bliskom istoku koja koristi ove napredne avione, a tamošnji politički vrh ranije se protivio mogućnosti da ih dobije i Turska.
Dodatnu pažnju privuklo je i iznenadno otkazivanje planirane posjete Izraelu američkog ministra odbrane Petea Hegsetha nakon boravka na NATO samitu u Ankari, iako razlozi za ovu odluku nisu javno objavljeni.
Istovremeno, Turska nastavlja razvijati vlastite vojne kapacitete. Ankara radi na izgradnji nacionalnog sistema zračne odbrane poznatog kao “Čelična kupola” i pregovara s Francuskom i Italijom o mogućoj nabavci sistema SAMP/T.
Erdoğanova vlada posljednjih godina nastoji iskoristiti promjene globalne sigurnosne situacije – od rata u Ukrajini do kriza na Bliskom istoku – kako bi naglasila stratešku važnost Turske za NATO i osigurala snažniju ulogu svoje odbrambene industrije u saradnji sa zapadnim partnerima.
