Blagojevich uporedio svoje zatvaranje sa stradanjem Srba pod Osmanlijama: Moja priča je mala verzija srpske historije

Redakcija Mostar

Bivši guverner Ilinoisa tvrdi da je njegova zatvorska sudbina slična historijskim iskustvima srpskog naroda. Govorio je i o političkoj moći, Trumpu i svojim korijenima iz Hercegovine.

Bivši guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojevich uporedio je vlastito hapšenje, osudu za korupciju i višegodišnji boravak u zatvoru s historijskim stradanjem srpskog naroda, uključujući period osmanske vladavine i događaje iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

U intervjuu za američki portal First Balkan Media, objavljenom 8. oktobra, Blagojevich je govorio o svom porijeklu, političkoj karijeri, odnosu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i iskustvu koje je stekao tokom gotovo osam godina provedenih u federalnom zatvoru.

„Ono što su meni uradili slično je onome što su osmanski Turci radili Srbima“, izjavio je Blagojevich.

Bivši guverner povukao je paralelu i s onim što je opisao kao postupke moćnih međunarodnih sila prema Srbima tokom devedesetih godina.

Govoreći o vlastitom povratku u javni život, rekao je da je inspiraciju pronalazio u historijskom iskustvu srpskog naroda.

„Izdržati, istrajati, prevazići teškoće i vratiti se“, opisao je Blagojevich ono što smatra zajedničkim obilježjem vlastite sudbine i historije Srba.

„Na mnogo načina, moja priča je svojevrsna mala verzija srpske priče“, poručio je.

Blagojevich je 2008. godine uhapšen u velikoj federalnoj istrazi korupcije, koja je uključivala i optužbe povezane s pokušajem političke trgovine senatorskim mjestom koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika SAD-a.

Godine 2011. proglašen je krivim, a potom osuđen na 14 godina zatvora. Trump mu je 2020. ublažio kaznu, čime je omogućeno njegovo oslobađanje, dok mu je 2025. dodijelio potpuno predsjedničko pomilovanje.

Blagojevich je u intervjuu podsjetio i na svoje porodične korijene. Njegova majka Mila potječe iz srpske porodice iz okoline Gacka u Bosni i Hercegovini, dok je otac Rade nakon Drugog svjetskog rata emigrirao u SAD, gdje je radio u industriji čelika.

Govoreći o odrastanju u Čikagu, istakao je da je njegov otac prolazio kroz brojne finansijske teškoće, uključujući bankrot porodičnog posla, ali da nije odustajao od nastojanja da djeci osigura bolje obrazovanje.

„Sve se svodilo na naporan rad kako bi mi pružio priliku da idem na fakultet i da, kao Srbin rođen u Americi, slijedim američki san“, rekao je.

Blagojevich je posebno zanimljivo govorio o vremenu kada je upravljao Ilinoisom, jednom od ekonomski najvažnijih američkih saveznih država.

„Imao sam mnogo moći. I imao sam mnogo novca, pristup velikim količinama novca“, izjavio je.

Naveo je da je tu političku moć koristio i za pomaganje srpsko-američkim organizacijama, vjerskim ustanovama i privrednicima.

Prema njegovim riječima, njegova administracija pronalazila je načine da finansijski podrži institucije povezane sa Srpskom pravoslavnom crkvom, uključujući biblioteku u Gračanici, te da pomogne srpskim preduzetnicima kroz državne kreditne programe.

Podsjetio je i na susrete s nekadašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem te uspostavljanje ekonomskih veza između Srbije i Ilinoisa.

„Nedostaje mi ta moć“, priznao je Blagojevich, dodajući da mu je posebno zadovoljstvo predstavljala mogućnost da pomaže ljudima iz zajednice iz koje potječe.

Govoreći o ekonomskom položaju balkanske dijaspore u SAD-u, posebno je istakao preduzetnike srpskog, makedonskog, crnogorskog i hrvatskog porijekla, među kojima mnogi posluju u transportnoj industriji.

Smatra da njihovo poslovno povezivanje može imati i politički značaj za odnose SAD-a sa zemljama Balkana.

„Što su Srbi aktivniji u američkoj poslovnoj zajednici, što više stvaraju veze i zajedničke interese s poslovnim ljudima, to će biti više prilika za srpski narod u samoj Srbiji“, rekao je.

U intervjuu je govorio i o svojoj zahvalnosti Donaldu Trumpu, koji mu je omogućio izlazak iz zatvora i kasnije ga pomilovao.

Na pitanje bi li prihvatio eventualni angažman u američkoj diplomatiji, Blagojevich je odgovorio:

„Predsjednik Trump bio je veoma dobar prema meni, kao što znate. Uvijek ću osjećati duboku zahvalnost predsjedniku Trumpu za sve dobro što je učinio za mene i moju porodicu.“

„I kada bi od mene zatražio gotovo bilo šta, ja bih to učinio“, dodao je.

Blagojevich nije rekao da mu je ponuđena ambasadorska funkcija. Trump je već nominovao Michaela Younga za američkog ambasadora u Srbiji.

Bivši guverner najavio je i novu knjigu pod naslovom Framed, Freed and Fighting Back, čije je objavljivanje planirano za 10. novembar. U njoj će, prema njegovim riječima, govoriti o Trumpu, Obami, vlastitom političkom usponu, zatvorskom iskustvu i ljudima koje je upoznao tokom izdržavanja kazne.

„Veoma sam, veoma zauzet i veoma zahvalan i blagoslovljen. Jednostavno je divno biti kod kuće i ponovo povezan sa srpskom zajednicom“, rekao je Blagojevich.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.