Bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković upozorila je da se institucije BiH neozbiljno odnose prema lobističkim aktivnostima vlasti entiteta Rs u Sjedinjenim Američkim Državama te da dugoročno zanemarivanje tih aktivnosti može imati ozbiljne posljedice po interese države.
Gostujući u emisiji „Jutro za sve“ BHRT-a, u razgovoru s novinarom Zvonkom Komšićem, Turković je ocijenila da se posljednjih godina u vanjskoj politici BiH moglo uraditi mnogo više, a posebno je kritikovala odnos prema tradicionalnim međunarodnim partnerima i nedostatak jasne diplomatske strategije.
Govoreći o lobiranju koje vlasti Rs provode u Vašingtonu i mogućnosti da Milorad Dodik na taj način osigura međunarodnu podršku svojim političkim ciljevima, Turković je upozorila da se takve aktivnosti ne smiju potcjenjivati.
„Pazite, prvo mi se odnosimo vrlo neozbiljno prema tom lobiranju. To lobiranje nije bezvezno, znate. To je dugoročni strateški plan u kom iz kog i izdvaja se jako puno sredstava“, kazala je Turković.
Naglasila je da lobiranje samo po sebi ne može dovesti do secesije, ali može omogućiti pristup političkim centrima odlučivanja i otvoriti prostor za predstavljanje određenih zahtjeva.
„Lobiranje neće donijeti odluku o secesiji, ali će otvoriti vrata. Otvoriće vrata da se slušaju argumenti bolje. Dakle, oni nalaze put da pošalju svoje poruke“, upozorila je.
Prema njenoj ocjeni, posebno je opasno ukoliko institucije Bosne i Hercegovine ne odgovore ozbiljnim diplomatskim angažmanom.
„Neće biti sutra, ali ako mi ne budemo radili ništa, ako budemo radili ovako nevješto kao što radimo, sa ovim kvantumom neznanja i podaštavanja protivnika, dajemo im dobru šansu da dođu do svojih ciljeva“, poručila je Turković.
Na pitanje o mogućoj podršci Saudijske Arabije secesionističkim planovima, rekla je da takav razvoj događaja trenutno ne smatra izglednim, ali je upozorila na posljedice zanemarivanja odnosa s državama koje su tradicionalno podržavale BiH.
Posebno je kritikovala vizni režim i odnos prema investitorima iz zemalja Zaljeva, tvrdeći da BiH nepotrebno otežava njihove dolaske i ulaganja, uključujući kupovinu nekretnina.
Turković je istakla da Bosna i Hercegovina mora održavati dobre odnose i s istokom i sa zapadom, bez obzira na promjene američkih administracija i međunarodne političke okolnosti.
Kao primjere diplomatskih propusta navela je izostanak predstavnika BiH sa sahrana važnih državnih i vjerskih ličnosti u Iranu, kao i izostanak odgovarajuće diplomatske pažnje prema Kataru.
„Mi smo mala zemlja i mi moramo imati prijatelje i na istoku i na zapadu“, rekla je, dodajući da diplomatsko prisustvo na takvim događajima ne znači podršku političkom sistemu neke države.
Posebno je istakla važnost američkog Kongresa i održavanja odnosa s predstavnicima obje velike američke stranke.
„Jako je važno da mi budemo prisutni i kod republikanaca i kod demokrata. Mi ne znamo šta sutra nosi, na kraju to i nije naša stvar da se mi opredjeljujemo“, kazala je Turković.
Ocijenila je da je za BiH mnogo važnije graditi institucionalne odnose i dostavljati ozbiljne analize američkim zakonodavcima nego organizovati posjete koje se svode na fotografisanje.
Osvrnula se i na rad aktuelnog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, kojem zamjera nedostatak rezultata i odnos prema naslijeđenim projektima.
Turković je kazala da je tokom njenog mandata donesena jednoglasna odluka Predsjedništva BiH o otvaranju šest novih ambasada, ali da ta odluka nije provedena.
Navela je i da su tokom njenog mandata otvorena dva generalna konzulata te pripremljeni strategija vanjske politike i zakon o vanjskoj politici, za koje tvrdi da nisu dobili potreban institucionalni nastavak.
„Mislim da se radilo samo po površini, da je bilo jako puno buke, a iza te buke da nije bilo zaista rezultata onih o kojima se govorilo ili koji su pokušali da se plasiraju u javnost“, ocijenila je govoreći o protekle četiri godine.
Posebno je kritikovala činjenicu da BiH, prema njenim riječima, nema aktuelnu strategiju vanjske politike, zbog čega diplomatski predstavnici nemaju dovoljno jasne smjernice za djelovanje.
„Ambasadori su danas poprilično prepušteni da slobodno kreiraju vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, što je totalno krivo. Oni nisu vlasnici vanjske politike Bosne i Hercegovine. Nisu ni najamni radnici političkih stranaka“, rekla je.
Govoreći o svojoj nedavno promoviranoj monografiji „Diplomatija Bosne i Hercegovine 1992–2022“, Turković je odbacila kritike koje je Konaković iznio o porijeklu građe i doprinosu saradnika.
Objasnila je da je ideja za knjigu nastala u saradnji s dr. Denisom Hadžovićem, njenim dugogodišnjim saradnikom i nekadašnjim šefom kabineta, te da je dio materijala prikupljan tokom njenog ministarskog mandata.
Prema njenim riječima, nakon odlaska iz Ministarstva nastavila je raditi na monografiji, završila tekst, organizovala prevođenje na engleski i iz vlastitih sredstava finansirala tehničku pripremu i objavljivanje.
Na pitanje o najavljenoj tužbi protiv Konakovića, potvrdila je da je pravni postupak u pripremi.
„Da, da. U procesu je, u procesu je“, odgovorila je.
Osvrnula se i na ranije polemike o hurmama koje su povezivane s njenim ministarskim mandatom, odbacujući bilo kakvu ličnu odgovornost za taj slučaj.
„Pazite, ja nikakve veze nemam sa hurmama“, izjavila je, tvrdeći da su politički protivnici tu temu koristili za njenu diskreditaciju.
Kazala je da razmišlja o dodatnim tužbama zbog, kako tvrdi, neistinitih informacija koje su plasirane o njenom radu i putovanjima.
Turković je govorila i o mogućem povratku na javnu funkciju nakon izbora održanih 4. oktobra.
Na direktno pitanje Zvonka Komšića da li bi ponovo prihvatila mjesto ministrice vanjskih poslova ili neku drugu važnu funkciju, poručila je da se nikada nije prestala baviti politikom i diplomatijom.
„Ja se nikad nisam ni isključila, prvo da vam kažem, iz tog života. Ja sam tu, ja na dnevnoj osnovi pratim i ja na dnevnoj osnovi radim za Bosnu i Hercegovinu“, rekla je.
Dodala je da joj funkcija nije neophodna, ali da je spremna staviti svoje iskustvo i međunarodne kontakte na raspolaganje državi.
„Ne tražim funkciju, ona mi nije neophodna, titula mi nije neophodna. Ja imam ono što je iza mene, to su moja djela i to su godine rada, imam svoje kontakte i to ostaje“, istakla je.
Na pitanje je li o mogućem ponovnom angažmanu razgovarala s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, odgovorila je da on već poznaje njen stav i da za sada nema potrebe za formalnim razgovorima.
Govoreći o mogućem formiranju nove vlasti, uključujući koaliciju SDA sa SNSD-om i HDZ-om, kazala je da se mora poštovati izborna volja građana, ali da se u pregovore ne smije ulaziti po svaku cijenu.
„Ja sam uvijek za to da se ne ulazi u koaliciju po bilo koju cijenu“, rekla je, naglašavajući da očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i državnih institucija mora biti iznad stranačkih dogovora.
O eventualnoj saradnji SDA i SDP-a nije željela donositi konačne ocjene, ističući da odluke o koalicijama trebaju donositi izabrani predstavnici i rukovodstva političkih stranaka.
Na kraju razgovora osvrnula se i na finansijske probleme BHRT-a, ocijenivši odnos vlasti prema javnom radiotelevizijskom servisu nedopustivim.
„To je sramotno što je napravljeno prema državnoj televiziji. Sramotno“, rekla je Turković, naglašavajući da bi institucije trebale osigurati uslove za stabilan rad javnog servisa.
