BH Zeleni zatražili su hitnu obustavu svih daljih aktivnosti koje proizlaze iz Privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“, sve dok ne bude izrađen novi, nezavisan stručni elaborat i utvrđene posljedice predloženih promjena vodozaštitnih zona.
Iz Kantonalnog odbora BH Zelenih Sarajevo upozoravaju da je riječ o pitanju koje, prema njihovom stavu, mora biti postavljeno iznad političkih i ekonomskih interesa jer se odnosi na glavno izvorište vode za Sarajevo.
„Ovo nije još jedna politička tema. Ovo je voda. Iznad stranke. Iznad vlasti i opozicije. Iznad nacije, vjere, kulture, sporta, privrede i svakog drugog interesa. Jer bez sigurne vode ništa od toga više nije važno“, naveli su BH Zeleni.
Skupština Kantona Sarajevo utvrdila je 6. marta 2026. godine Nacrt Privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“.
BH Zeleni, pozivajući se na podatke iz Elaborata i navode iznesene tokom javne rasprave, ističu da se više od 90 posto potrebnih količina vode osigurava preko sistema povezanog sa Sarajevskim poljem, odnosno da je riječ o približno 2.500 litara vode u sekundi.
Posebno ukazuju na analizu Eko akcije prema kojoj bi predložene granice vodozaštitnih zona njihov ukupni obuhvat smanjile sa približno 46.000 na 16.095 hektara.
Prema podacima koje prenose BH Zeleni, više od 250 hektara zemljišta koje je ranije pripadalo prvoj i drugoj vodozaštitnoj zoni, u kojima je nova stambena gradnja bila strogo zabranjena, bilo bi prebačeno u četvrtu zonu. U toj zoni, uz ispunjavanje propisanih uslova, moguć je znatno širi krug aktivnosti.
Upravo mogućnost gradnje na područjima koja su ranije bila pod strožijim režimom zaštite BH Zeleni smatraju razlogom da proces bude zaustavljen dok ne budu urađena nova stručna istraživanja.
„Kada postoji ozbiljna sumnja da odlukom možemo ugroziti najvažnije izvorište pitke vode Sarajeva – staje se. Ne eksperimentiše se sa vodom za pola miliona ljudi. Ne prilagođava se zaštita investicijama. Investicije se prilagođavaju zaštiti vode“, poručili su.
BH Zeleni postavili su pet uslova za nastavak procesa donošenja konačne odluke.
Prvi je izrada potpuno novog elaborata. Smatraju neprihvatljivim da se odluke o budućnosti sarajevskog vodosnabdijevanja u 2026. godini donose samo na osnovu stručne podloge izrađene 2013. godine.
„O budućnosti sarajevske vode 2026. godine ne smijemo odlučivati samo na osnovu stručne podloge izrađene 2013. godine“, navode.
Drugi zahtjev odnosi se na sastav stručnog tima koji bi pripremio novu podlogu. BH Zeleni traže da u njegovom radu učestvuju nezavisni hidrogeolozi, hidrolozi i stručnjaci za vode, okoliš, šumarstvo, klimatske promjene, prostorno planiranje i javno zdravlje.
Ako odgovarajuća ekspertiza nije dostupna u BiH, smatraju da treba angažirati međunarodne stručnjake.
„Platimo znanje. Voda je skuplja“, poručuju BH Zeleni.
Treći zahtjev je da nova istraživanja ne budu usmjerena isključivo na pitanje može li vodozaštitna zona biti smanjena. Traže da stručnjaci ispitaju i suprotnu mogućnost – treba li zbog promijenjenih okolnosti, klimatskih promjena, izgradnje i drugih rizika postojeće područje zaštite proširiti.
„Nećemo prihvatiti da jedino pitanje bude koliko se vodozaštitna zona može smanjiti. Nauka mora odgovoriti i na mnogo važnije pitanje: treba li je, zbog današnjih rizika, proširiti?“, naveli su.
Četvrti zahtjev odnosi se na bespravnu gradnju i potencijalne zagađivače na području vodozaštitnih zona.
BH Zeleni traže izradu potpunog registra bespravno izgrađenih objekata i potencijalnih zagađivača, sankcionisanje ilegalne gradnje te uklanjanje objekata u slučajevima u kojima nadležni organi utvrde da je to zakonski potrebno radi zaštite izvorišta.
Peti uslov je da se, nakon izrade novog elaborata i plana, ponovo provede javna rasprava.
Traže da novi dokument bude dostavljen na razmatranje naučnoj zajednici, građanima, ekološkim organizacijama, lokalnim zajednicama i Skupštini Kantona Sarajevo prije donošenja konačne odluke.
BH Zeleni istovremeno odbacuju mogućnost da se politička odgovornost za stanje vodozaštitnih zona pripiše isključivo sadašnjoj Vladi Kantona Sarajevo.
Podsjećaju da je Elaborat na kojem se aktuelni proces zasniva izrađen još 2013. godine te da su se tokom proteklih 13 godina mijenjale vlade, skupštinske većine, ministri i političke stranke.
„Odgovornost imaju i oni koji su upravljali Kantonom kada je Elaborat nastao, i oni koji su upravljali nakon njih, i vlast koja danas ovaj proces vodi. Trinaest godina je bilo dovoljno da se urade nova istraživanja. Nisu urađena“, navode BH Zeleni.
Smatraju da posljedice takvog institucionalnog kašnjenja ne smiju snositi građani kroz eventualno povećavanje rizika za izvorište iz kojeg se Sarajevo snabdijeva vodom.
„Možemo ponovo napraviti cestu. Možemo izgraditi zgradu. Možemo promijeniti regulacioni plan. Možemo promijeniti Vladu. Kontaminirano ili trajno ugroženo izvorište ne možemo jednostavno napraviti ponovo“, poručili su.
Zaštitu Sarajevskog polja zato nazivaju „nultim prioritetom“.
„Vodozaštitna zona nije građevinska rezerva Sarajeva. Ona je osnova života Sarajeva“, poručili su BH Zeleni.
