Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine ostvarila značajan količinski suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda, izvezavši 71,7 miliona kilograma – što je za čak 22 miliona kilograma više od ukupnog uvoza.
Međutim, uprkos količinskoj dominaciji na stranim tržištima, finansijski bilans i dalje otkriva duboke strukturne ranjivosti domaćeg agrara: vrijednost uvezenih mliječnih prerađevina znatno nadmašuje zaradu od izvoza.
Podaci su ovo iz najnovije Analize stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za 2025. godinu, koju je izradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a koju je na svojoj posljednjoj sjednici zvanično usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Blagi rast proizvodnje i skok otkupnih cijena
Prema zvaničnim podacima, domaći mljekarski sektor u protekloj je godini zabilježio umjeren, ali stabilan rast. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka dostigla je 619,7 miliona litara, što predstavlja povećanje od dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Očekivano, kravlje mlijeko čini ubjedljivu većinu domaće proizvodnje sa udjelom od čak 97 posto.
Pozitivni pomaci vidljivi su i u segmentu otkupa. Prerađivačima je isporučeno skoro 300 miliona litara kravljeg mlijeka (preciznije 299,82 miliona litara), što je sedam procenata više nego godinu ranije. Uporedo s količinskim rastom išao je i rast otkupne cijene, koja je u prosjeku iznosila 0,90 KM po litru, ostvarivši skok od 13 posto.
Pozitivan trend pratila je i mljekarska industrija. Sa proizvedenih oko 260.000 tona mliječnih prerađevina ostvaren je rast od tri posto. Među pojedinačnim proizvodima posebno se izdvojila proizvodnja maslaca, koja je doživjela pravi bum uz rast od čak 33 posto.
