Bosna i Hercegovina godišnje proizvede više od milion tona komunalnog otpada, ali najveći dio i dalje završava na deponijama, dok se materijali koji bi mogli biti ponovo upotrijebljeni ili prerađeni gube u miješanom otpadu, piše Faktor.
Iako postoje domaće kompanije koje otpad pretvaraju u nove sirovine i proizvode, nedovoljno razvijeno odvojeno prikupljanje, ograničeni kapaciteti za obradu i slaba provedba strateških dokumenata usporavaju prelazak na održiviji sistem upravljanja otpadom.
Razmjere problema pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prema kojima je tokom 2024. godine proizvedeno 1.122.532 tone komunalnog otpada, odnosno prosječno 329 kilograma po stanovniku. Javnim odvozom prikupljeno je 976.996 tona, od čega je više od 857.000 tona evidentirano kao miješani komunalni otpad.
Na kontrolirana odlagališta pristiglo je približno 976.000 tona otpada, od čega je čak 99,9 posto trajno odloženo. Taj podatak odnosi se na otpad koji je dospio na kontrolirana odlagališta i ne predstavlja ukupnu stopu odlaganja ili reciklaže u državi, ali jasno pokazuje koliko se postojeći sistem oslanja na deponovanje.
Istovremeno, iako je količina proizvedenog komunalnog otpada 2024. bila za 5,3 posto manja nego godinu ranije, količina prikupljena javnim odvozom blago je povećana.
Problem, međutim, nije samo u količini otpada koji nastaje, nego i u načinu na koji se njime upravlja. Dok se u evropskim sistemima sve veći značaj pridaje sprečavanju nastanka otpada, njegovoj ponovnoj upotrebi i vraćanju materijala u proizvodnju, u BiH se veliki dio aktivnosti i dalje svodi na prikupljanje, transport i konačno odlaganje.
Profesorica Dušica Pešević, šefica Katedre za zaštitu životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, upozorava da takav model istovremeno stvara okolišne rizike i dovodi do gubitka vrijednih resursa.
- Dominacija deponovanja ima višestruke posljedice. Neadekvatno uređene deponije mogu dovesti do zagađenja zemljišta i podzemnih voda procjednim vodama, emisija metana, neprijatnih mirisa i pojave požara, dok nelegalna odlagališta dodatno ugrožavaju ekosisteme i zdravlje ljudi - kazala je Pešević za Fenu.
Naglašava da odlaganjem materijala koji se mogu ponovo koristiti ili reciklirati BiH propušta i mogućnosti za razvoj cirkularne ekonomije.
- Zato problem nije samo u tome gdje otpad odlažemo, već i u činjenici da još uvijek previše materijala tretiramo kao bezvrijedan ostatak, umjesto kao potencijalni resurs - istaknula je.
Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, tokom 2024. godine u Federaciji BiH nastalo je 745.582 tone komunalnog otpada, od čega je približno 85 posto završilo na deponijama. Organiziranim prikupljanjem obuhvaćeno je oko 90 posto nastalog otpada, dok približno 70.400 tona nije prikupljeno.
Ministarstvo u odgovorima dostavljenim Feni navodi da na području Federacije postoji pet sanitarnih deponija, od kojih samo dvije u potpunosti ispunjavaju sanitarne uvjete - Mošćanica u Zenici i Separacija 1 u Živinicama.
