Kako se dodaje, Kosovo je „veoma propulzivni kanal za prekogranični organizirani kriminal, uključujući i lance šverca droge, krijumčarenja ljudi i novačenje islamskih ekstremista“.
Međunarodni institut za sigurnost sa sjedištem u Beogradu pozvao je Parlamentarnu skupštinu NATO da na zasjedanju u Sofiji u petak ne odobri Kosovu status pridruženog člana u toj organizaciji.
„Kao ekspertna organizacija koja već dva desetljeća zastupa i promovira euroatlantske integracije i njihove vrijednosti, uključujući i članstvo država zapadnog Balkana u NATO, Međunarodni institut za sigurnost smatra da bi davanje statusa pridruženog člana kosovskoj skupštini bilo štetno kako za Parlamentarnu skupštinu NATO, tako i za procese stabilizacije i euroatlantskih integracija na zapadnom Balkanu", navodi se u priopćenju.
Institut je naveo da je Parlamentarna skupština NATO institucionalno odvojena od NATO-a, ali da svoju unutarnju organizaciju temelji na načelima i dokumentima te organizacije.
„S tim u vezi ukazujemo na činjenicu da četiri od ukupno 32 članice NATO ne priznaje Kosovo kao državu, čime Alijansa nema konsenzus oko međunarodno-pravnog statusa Kosova. Prenijeto na Parlamentarnu skupštinu NATO, tog konsenzusa nema ni među njegovim članicama koje imaju pravo odlučivanja, a to su izaslanstva parlamenata članica NATO“, stoji u priopćenju.
Institut ukazuje da svih devet sadašnjih pridruženih članica Parlamentarne skupštine NATO dolazi iz samostalnih i međunarodno priznatih država i da bi davanje tog istog statusa parlamentu Kosova bio "opasan presedan i nesumnjivo bi ugrozilo integritet i ulogu Parlamentarne skupštine NATO, uključujući i opasnost od otvaranja sporova unutar organizacije“.
„Kosovo je još uvijek veoma daleko od ispunjavanja svih temeljnih kriterija za potencijalno članstvo u NATO, koji proističu iz člana 10 Ugovora i NATO-ove Politike otvorenih vrata”, navodi se i dodaje da to „diskvalificira Kosovo i za pridruženo članstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO“.
Kosovo, prema navodima Instituta, ne ispunjava nijedan od tih kriterija, naročito kriterij “funkcionalni demokratski politički sustav”, zatim “fer tretman manjinskih populacija”, a naročito “posvećenost mirnom razrješenju konflikata”.
„Demokracija na Kosovu nije funkcionalna, njegove institucije opterećene su izuzetno visokom razinom korupcije i drugih nedemokratskih praksi, a prava manjinskih zajednica, a naročito srpske, nisu zaštićena, štoviše, one su u dugom razdoblju izložene različitim oblicima teškog nasilja i pritisaka“, stoji u priopćenju.
Kako se dodaje, Kosovo je „veoma propulzivni kanal za prekogranični organizirani kriminal, uključujući i lance šverca droge, krijumčarenja ljudi i novačenje islamskih ekstremista“.
Eventualno davanje novog statusa Kosova u Parlamentarnoj skupštini NATO dodatno bi ohrabrilo militarizaciju Kosova, što je u suprotnosti s ciljevima NATO-ove misije KFOR, navodi Institut, prenosi Beta.
U tom institutu drže kako bi davanje Kosovu statusa pridruženog člana u Parlamentarnoj skupštini NATO teško ugrozilo tekući dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom, koji se odvija pod pokroviteljstvom EU.
