Dok se Bosna i Hercegovina približava općim izborima 4. oktobra, pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika ponovo se pojavljuje kao jedna od tema oko kojih postoje različiti pogledi unutar zapadnih država.
Belgijski Business AM u analizi objavljenoj 27. septembra posebnu pažnju posvećuje pritisku iz američkog Kongresa i raspravama o tome kakvu bi ulogu budući visoki predstavnik trebao imati u BiH.
Autor Pieter Cleppe piše da se pitanje nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta prepliće sa širom raspravom o opravdanosti međunarodnog intervencionizma u političkom sistemu BiH.
„Pritisak iz američkog Kongresa raste“, navodi Business AM, povezujući ga s kritikama načina na koji su visoki predstavnici tokom proteklih godina koristili bonske ovlasti.
Prema navodima belgijskog medija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka podržavaju francuskog diplomatu Renéa Troccaza kao mogućeg nasljednika Christiana Schmidta.
S druge strane, autor navodi da se u Washingtonu zagovara drugačiji pristup.
„Sjedinjene Američke Države žele visokog predstavnika koji će se manje miješati u svakodnevno upravljanje zemljom“, piše Business AM.
Upravo odnos prema bonskim ovlastima predstavlja jedno od ključnih pitanja u toj raspravi. Riječ je o ovlastima koje visokom predstavniku omogućavaju nametanje zakona i smjenjivanje zvaničnika, a čije korištenje već godinama izaziva političke i pravne polemike u BiH i izvan nje.
Belgijski portal u tom kontekstu posebno podsjeća na intervenciju Christiana Schmidta u izbornoj noći 2. oktobra 2022. godine, kada je nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Ta odluka ostala je jedan od najkontroverznijih poteza njegovog mandata.
Business AM prenosi ocjene stručnjaka koji upozoravaju na dugoročne posljedice međunarodnog upravljanja političkim sistemom BiH.
Profesor Jens Woelk, stručnjak za ustavno pravo i dugogodišnji poznavalac političkog sistema BiH, ukazuje na paradoks u kojem međunarodna zajednica, pokušavajući održati funkcionalnost države, istovremeno može smanjivati odgovornost domaćih političkih aktera.
U analizi se citira i profesorica ustavnog prava Maja Sahadžić, čiji se stavovi koriste za problematiziranje odnosa između međunarodne intervencije i demokratske odgovornosti institucija BiH.
Business AM pitanje OHR-a zato ne posmatra samo kroz izbor osobe koja će naslijediti Schmidta. U središtu rasprave je mnogo šire pitanje: treba li sljedeći visoki predstavnik nastaviti intenzivno koristiti bonske ovlasti ili bi njegova uloga trebala biti znatno suzdržanija.
Ta dilema dobija dodatnu težinu neposredno pred izbore u BiH, posebno zbog iskustva iz 2022. godine.
Belgijski medij podsjeća da međunarodna zajednica gotovo tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i dalje raspolaže izuzetno snažnim mehanizmom direktnog uticaja na politički i pravni sistem zemlje.
Istovremeno, različiti pogledi Washingtona i evropskih prijestolnica na način korištenja tog mehanizma mogli bi imati direktan uticaj na izbor Schmidtovog nasljednika i budući odnos međunarodne zajednice prema domaćim institucijama.
„Pravo pitanje nije samo ko će postati novi visoki predstavnik, nego kakav će mandat ta osoba imati“, jedna je od ključnih poruka analize belgijskog Business AM-a.
Rasprava se tako, nekoliko dana pred izbore, više ne svodi samo na ime budućeg visokog predstavnika. U njenom središtu nalazi se pitanje hoće li međunarodna zajednica nastaviti model snažnih intervencija u politički sistem BiH ili će veći dio odgovornosti za funkcioniranje države prepustiti domaćim institucijama.
