Njihova izborna lista nosi naziv "Srbija protiv nasilja", što je naziv protesta koji su uslijedili nakon dva masovna ubistva koja su užasnula tu državu u maju.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, njegov imidž i ime su glavni centar kampanje njegove stranke. Njegova tobože proevropska, ali ideološki neuhvatljiva Srpska napredna stranka (SNS) uživala je niz pobjeda otkako je prvi put stupila na dužnost 2012. godine, piše BBC.
Iako više nije zvanično lider stranke, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u posljednjoj deceniji bio dominantna ličnost u srbijanskoj politici. I izborna kampanja to odražava.
"Sve 'opozicione stranke', jedini program koji imaju da ponude je: 'Aleksandar Vučić je loš, on je
Ona je također članica SNS-a i nimalo se ne stidi da uspostavi vezu sa predsjednikom - više puta se pozivajući na gospodina Vučića tokom intervjua za BBC.
Poruka izgleda jasna: glas za naprednjake je glas za gospodina Vučića.
Raša Nedeljkov, koji je programski direktor izbornog monitora CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost), kaže da je fokus na predsjednika problematičan.
“60 posto ljudi misli da je Vučić kandidat - bilo na republičkim ili lokalnim izborima. To je ogromna obmana”, prenosi Danas.
Ali ako je to obmana, ima znatnu moć.
Vučić i njegova stranka su uživali neprekinuti pobjednički niz na izborima dug više od decenije.
Posljednji parlamentarni izbori održani su prije samo 20 meseci. A oni prije tih, 2020. godine.
Ali ovog puta, SNS bi se mogao suočiti sa oštrijom konkurencijom. Većina opozicionih partija koje se zalažu za članstvo Srbije u Evropskoj uniji pristala je da se na izborima bori kao koalicija.
To je poslovični "veliki šator" - sa strankama članicama u rasponu od zelenih aktivista do konzervativaca. Ali ankete pokazuju da je proevropska opozicija mnogo privlačnija biračima kao udruženi prijedlog nego kao pojedinačne stranke.
Njihova izborna lista nosi naziv "Srbija protiv nasilja", što je naziv protesta koji su uslijedili nakon dva masovna ubistva koja su užasnula tu državu u maju.
Opozicija tvrdi da su ubistva odražavala kulturu retoričkog i fizičkog nasilja koju su promovisali Vučić, SNS i njihovi saveznici u medijima.
“To je ono što je Srbiji trenutno potrebno“, kaže Borko Stefanović, zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde lijevog centra: "To je proizašlo iz ogromnih protesta. Kada je postalo očigledno da vlast neće ispuniti nijedan zahtev ljudi na ulici, svi smo - kao proevropske stranke - odlučili da se okupimo i uradimo ono što ljudi traže od nas godinama.“
"Srbija protiv nasilja" je tražila izbore. Ali oni će se suočiti sa teškom borbom kako bi pobijedili i prekinuli dominaciju naprednjaka.
SNS ima dobro podmazanu partijsku mašinu. A izborni monitor CRTA ističe da i oni imaju koristi od široko prijateljskih medija.
Raša Nedeljkov se žali na „hronični nedostatak pluralizma“ i napominje da je predsednik Vučić samo ove godine imao više od 250 televizijskih obraćanja.
Opozicija optužuje SNS i za "hvatanje države" - korištenje javnih resursa u partijske svrhe. Navode je demantovala Ana Brnabić, koja traži da "izbori budu fer", a da su "mediji, zapravo, prilično otvoreni za opoziciju“.
"Opozicija je tvrdila da smo izgubili kredibilitet i legitimitet i da treba da se održe izbori. Mi kao stranka nikada ne bežimo od izbora - ako neko misli da smo izgubili legitimitet i hoće da to proveri, to uvek možemo da uradimo. Kako god ljudi glasali, mi ćemo to poštovati", veli ona.
Kao što predsjednikova voljena Crvena zvezda teži da dominira nad manjim fudbalskim klubovima u Superligi Srbije, naprednjaci traže rutinsku pobjedu u parlamentarnoj utakmici.
Isto važi i za lokalne izbore koji se održavaju u većem dijelu zemlje, uključujući i glavni grad te države Beograd.
Dio razloga za dugi izbor naprednjaka na vlasti je nedostatak kredibilne alternative. Demokratska stranka se raspala nakon što je izgubila vlast 2012. - i nijedna od rezultirajućih konstelacija manjih partija nije porasla dovoljno da ima realan izgled za formiranje vlade.
Naprednjacima je savršeno odgovarala podeljena opozicija. A Vučić se uspješno predstavio kao jaka figura potrebna da se Srbiji donese prosperitet.
Koalicija Srbija protiv nasilja barem nudi biračima koherentnu alternativu.
Ali operacije Zeleno-ljevičarskog fronta - jednog od članova koalicije - su mnogo više od uglađene kampanje naprednjaka.
Njihovo sjedište u Beogradu nalazi se u preuređenom prostoru, u kojem rade mladi volonteri, sa grijačima na gas koji sprječavaju zimsku hladnoću.
Nihova zajednička liderka Biljana Đorđević priznaje da bi pobjeda u Srbiji bila "nategnuta". Ali ona vjeruje da su drugi ciljevi dostižni.
"Nikada ne možete biti potpuno spremni kao oni", kaže Biljana, "ali mi se ne plašimo izbora, jer znamo da će nas biti još više. A posebno u Beogradu, znamo da možemo da pobedimo".
"Verujemo u promene odozdo prema gore - iz gradova. Ne rešava se sve na ovim izborima, već u dva-tri koraka”.
