U nedjelju će Trumpova administracija predstaviti svoju viziju kršćanskog preporoda kada bude domaćin molitvenog okupljanja na Mallu u Washingtonu. Događaj, nazvan "Rededicate 250: Nacionalni jubilej molitve, hvale i zahvalnosti", održava se kako bi se Amerika "pripremila" za njenu 250. godišnjicu u julu.
Ali, prema novoj studiji, već je došlo do ponovnog oživljavanja vjerskog života u Americi, i to daleko od koridora moći u Vašingtonu. To se može vidjeti u vjerskim zajednicama koje se oporavljaju od pandemije, piše CNN u analitičkom osvrtu.
Prema novoj studiji Instituta za istraživanje religije Hartford, prvi put u 25 godina, broj ljudi koji prisustvuju bogosluženjima uživo u SAD-u se povećao. Prosječna posjećenost bogosluženjima uživo porasla je sa 45 u 2021. na 70 danas, ali te skromne brojke pokazuju samo dio oporavka, navodi se u studiji.
Mnoge od ovih zajednica pandemija je teško pogodila jer su se članovi udaljavali. Neki su zatvorili svoja vrata. Međutim, posljednjih godina bilo je znakova "oporavka, a u nekim slučajevima i obnove", prema ovoj studiji.
Vjernici se pojavljuju u većem broju, daju više novca kongregacijama, više volontiraju i otvoreniji su za promjene, pokazala je studija. Članovi svećenstva također su prijavili poboljšano fizičko i mentalno zdravlje, prema studiji , u kojoj su anketirani vođe u 7.453 kongregacije u više kršćanskih denominacija, kao i članovi sinagoga, džamija i hinduističkih hramova.
Ipak, dugoročni izazovi i dalje postoje za mnoge kongregacije. Gotovo polovina njih prijavljuje pad posjećenosti, prema studiji. Ali nekih šest godina nakon što su se vjerske zajednice suočile s događajem na nivou izumiranja tokom pandemije, autori studije kažu da je "religija 'opet u modi' u SAD-u".
Odgovori u anketi bili su toliko zapanjujući za istraživače da su im trebale nekoliko sedmica da ponovo provjere rezultate, kaže Scott Thumma, direktor Hartfordskog instituta za istraživanje religije.
"Najveće iznenađenje za mene je bilo da se prosječna veličina bogosluženja povećala", kaže Thumma za CNN. "Tokom cijele moje karijere... veličina kongregacija, broj članova, posjećenost bogosluženja - sve je imalo silazni trend u posljednjih 40 godina. To što se ovo ne samo oporavilo od pandemijskih minimuma, već je zapravo premašilo nivo kongregacija iz 2020. godine prije pandemije, bilo je zaista iznenađujuće za mene".
Nedjeljno okupljanje odražava nacionalni trend
Međutim, oporavak među crkvama nije se dogodio ravnomjerno širom zemlje. Teološki konzervativne vjerske kongregacije smještene u područjima s republikanskom većinom doživjele su veći rast i vitalnost, prema studiji. Istraživači kažu da je privlačnost lidera poput predsjednika Donalda Trumpa i pokojnog konzervativnog govornika Charlieja Kirka - heroja mnogih bijelih evangelista - možda doprinijela rastu evangeličkih kongregacija.
Istraživači kažu da se dio ovoga može povezati s pandemijom. Mnoge evangelističke crkve odlučile su ostati otvorene tokom pandemije, privlačeći nove članove koji su i dalje željeli prisustvovati bogosluženju lično, kaže Thumma.
"Kongregacija koja je bila manje oprezna i spremnija da ostane otvorena ili da se otvori brže - te kongregacije su rasle brže od kongregacija koje su igrale na sigurno i slušale CDC i ostale zatvorene duže", kaže Thumma.
Obnovljena vitalnost evangeličke crkve može se vidjeti i na događaju Rededicate 250 na Nacionalnom trgu (National Mall) u nedjelju. Među govornicima su bijeli evangelički pastori poput velečasnog Franklina Grahama i velečasnog Roberta Jeffressa, uz republikanske ličnosti poput predsjednika Predstavničkog doma Mikea Johnsona, ministra odbrane Petea Hegsetha i državnog sekretara Marca Rubia.
Okupljanje će uključivati živu muziku, javnu molitvu i čitanja svetih spisa, a uokvireno je ideologijom bijelog kršćanskog nacionalizma, lažnog uvjerenja da je Amerika osnovana kao kršćanska nacija. Organizatori kažu da će odati počast kršćanskoj vjeri "koja je inspirirala osnivače Amerike" i zahvaliti se za "Božje prisustvo u našem nacionalnom životu kroz 250 godina američke historije".
Ovaj događaj dolazi u trenutku kada je Trumpova administracija na meti kritika zbog uvođenja svoje verzije kršćanstva u američki politički život. Administracija je kritikovana zbog predstavljanja rata u Iranu kao kršćanskog križarskog rata. Predsjednik Trump uznemirio je mnoge katolike svojim nedavnim sukobom s papom Lavom oko vanjske politike, a dodatno je razljutio neke kršćanske pristalice kada je objavio sliku koju je generirala umjetna inteligencija, na kojoj se on prikazuje kao figura nalik Kristu koja liječi bolesnu osobu. (Objava je kasnije izbrisana nakon što je Trump rekao da misli da ga slika prikazuje kao doktora)
Kako je pandemija prisilila inovacije
Međutim, ti naslovi o Trumpu i religiji prikrivaju drugu stvarnost: istraživanja pokazuju da većina kongregacija u Americi ima tendenciju izbjegavanja politike.
Oko jedne četvrtine kongregacija (23%) opisalo se kao politički aktivne, dok 45% to nije učinilo, navodi se u studiji.
"Priče koje obično čujemo odnose se na kongregacije koje su ili politički vrlo aktivne ili se bore oko politike, ali to je zapravo vrlo mala manjina kongregacija", kaže Thumma. "Velika većina kongregacija ne želi da se politika i religija miješaju".
Mnoge kongregacije se nisu fokusirale na politiku tokom pandemije jer su bile preokupirane hitnijim problemom: preživljavanjem. Studija pokazuje kako je pandemija prisilila mnoge kongregacije na darvinističku borbu za prilagođavanje.
