Amerikanci upozoravaju: Dejtonski ustav diskriminira 100.000 građana BiH

Redakcija Mostar

Američka reportaža bavi se i odnosom religije i nacionalizma u Bosni i Hercegovini. Fra Mile Babić upozorava na pojavu u kojoj nacionalistički političari preuzimaju ulogu vjerskih autoriteta, dok pojedini vjerski predstavnici djeluju kao politički akteri.

Američki medij Religion News Service ukazuje na diskriminaciju u ustavnom sistemu BiH i poziva na promjene gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina i dalje ima ustavno uređenje koje pojedinim građanima uskraćuje mogućnost kandidiranja za najviše državne funkcije. O ovom problemu piše američka novinska agencija Religion News Service (RNS) u reportaži iz Sarajeva, u kojoj se ukazuje na potrebu ustavnih reformi.

Novinar Dejvid Ijan Klajn (David Ian Klein) razgovarao je s predstavnicima vjerskih zajednica, intelektualcima i aktivistima koji upozoravaju da postojeći sistem ograničava politička prava građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda.

U središtu problema su ustavne odredbe prema kojima se izbor za najviše državne funkcije, uključujući Predsjedništvo BiH, zasniva na etničkim i teritorijalnim kriterijima. Time su u nepovoljan položaj stavljeni pripadnici nacionalnih manjina, kao i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.

Evropski sud za ljudska prava je još 2009. godine, u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“, utvrdio diskriminaciju u izbornom sistemu. Međutim, potrebne ustavne promjene ni nakon niza godina nisu provedene.

Prema procjeni koju prenosi RNS, oko 100.000 građana BiH ne može se kandidirati za određene najviše državne funkcije zbog postojećih ustavnih ograničenja.

Američka reportaža bavi se i odnosom religije i nacionalizma u Bosni i Hercegovini. Fra Mile Babić upozorava na pojavu u kojoj nacionalistički političari preuzimaju ulogu vjerskih autoriteta, dok pojedini vjerski predstavnici djeluju kao politički akteri.

O politizaciji vjere govori i Muhamed Jusić iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH, ukazujući na korištenje vjerskog identiteta u političkim sukobima i posljedice takve prakse po međureligijske odnose.

U reportaži je predstavljena i Rahela Džidić, koja govori o diskriminaciji i dugogodišnjim problemima povrata imovine, kao i o položaju Jevrejske zajednice u BiH.

Među sagovornicima je i Jakob Finci, jedan od podnosilaca tužbe u predmetu „Sejdić i Finci“, koji je ukazao na dugogodišnje izostajanje ustavnih promjena.

Pitanje ravnopravnosti građana ostaje jedan od važnih izazova na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i uklanjanje diskriminacije u izbornom sistemu i dalje su među ključnim pitanjima demokratskog razvoja zemlje.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.