Dvostranačka i dvodomna grupa američkih zakonodavaca vrši pritisak za preduzimanje oštrijih mjera protiv onoga što opisuju kao nazadovanje demokratije, korupciju i rastući uticaj Rusije, Kine i Irana u Srbiji, i to samo nekoliko sedmica uoči vanrednih parlamentarnih izbora koji bi mogli promijeniti političku sliku zemlje.
Senatori Chuck Grassley (republikanac iz Iowe) i Richard Blumenthal (demokrata iz Connecticuta), zajedno sa zastupnicima Joeom Wilsonom (republikanac iz Južne Karoline) i Williamom Keatingom (demokrata iz Massachusettsa), predložili su Zakon o podršci vladavini prava, izgradnji institucionalne pravde i odgovornosti, poznat i kao Zakon SRBIJA (SRBIJA Act), piše Radio Slobodna Evropa.
Ovaj zakonski prijedlog uslovio bi dodjelu dodatne pomoći SAD-a Srbiji predsjedničkom potvrdom da je Beograd ostvario "značajan i trajan napredak" u pogledu pravosudne odgovornosti, slobode medija te usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije i NATO-a.
Također bi podržao uvođenje sankcija pojedincima umiješanim u korupciju, teška kršenja ljudskih prava ili pokušaje podrivanja demokratskih institucija i regionalne stabilnosti.
Prijedlog zakona dolazi u trenutku kada se Srbija priprema za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra, nakon više od dvije godine studentskih i građanskih protesta te u jeku sve veće zabrinutosti za stanje vladavine prava, nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i nivo korupcije.
U tekstu zakonskog prijedloga posebno se navodi reakcija vlasti na proteste, kao i pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podnio je ostavku na predsjedničku funkciju 27. septembra, čime je pripremio teren za eventualni prelazak na poziciju premijera ukoliko njegova vladajuća stranka pobijedi na oktobarskim izborima, navodi se u pratećem materijalu ovog zakonskog prijedloga.
Uticaj Rusije, Kine i Irana
Prijedlog zakona u velikoj mjeri fokus stavlja i na odnose Srbije s Rusijom i Kinom te poziva na detaljnu procjenu američkih službi o njihovim političkim, ekonomskim, energetskim i sigurnosnim vezama s Beogradom.
Inicijativa je uslijedila nakon što je ministar u Vladi Srbije u julu otputovao u Teheran kako bi prisustvovao dženazi bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, pridruživši se ruskoj i kineskoj delegaciji na događaju na kojem većina evropskih vlada nije imala svoje predstavnike.
"Srbija ima ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Od presudne je važnosti spriječiti Rusiju, Kinu ili Iran da ostvaruju uticaj u Srbiji i destabilizuju regiju", naveo je senator Grassley u saopštenju. Dodao je da zakonski tekst uključuje mjere odgovornosti, poput sankcija, usmjerene ka podsticanju povratka Srbije snažnoj demokratiji.
Senator Blumenthal je istakao da bi odnosi SAD-a i Srbije trebali počivati na "zajedničkim demokratskim vrijednostima" i posvećenosti borbi protiv autokratije.
"Otkako je došla na vlast, aktuelna vlast u Srbiji produbila je svoje veze s Vladimirovm Putinom i Xi Jinpingom", primijetio je Blumenthal, dodajući da bi ovaj zakonski prijedlog američkoj administraciji pružio nove mehanizme za sankcionisanje onih koji omogućavaju nazadovanje demokratije.
Wilson, republikanski kopredsjedavajući Helsinške komisije koji je zajedno s Keatingom uputio prijedlog zakona u Predstavnički dom, izjavio je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je zahvalan na dvostranačkoj i dvodomnoj podršci.
"Kongres je jedinstven u stavu da građani Srbije zaslužuju slobodne i poštene izbore", rekao je Wilson. "Srbija je strateški i kulturno važna zemlja koja bi mogla doprinijeti mirnoj i prosperitetnoj regiji, ali se najprije moraju obnoviti demokratija i vladavina prava."
Prijedlog zakona bi od State Departmenta također zahtijevao da nastavi učešće u Strateškom dijalogu SAD-a i Srbije te izradi širu strategiju američkog angažmana s Beogradom. Važenje zakona bi isteklo pet godina nakon njegovog stupanja na snagu.
