Američki međuizbori 3. novembra mogli bi značajno promijeniti političku ravnotežu u Vašingtonu, gdje republikanci predsjednika Donalda Trumpa trenutno kontrolišu oba doma Kongresa.
Najnovija istraživanja javnog mnijenja, objavljena početkom oktobra, bilježe rast podrške demokratima i sve veći broj konkurentnih izbornih jedinica. Istovremeno, republikanci nastoje zaštititi svoju kongresnu većinu, uz sve veće troškove kampanje u državama koje ranije nisu zahtijevale toliko političke pažnje.
Reuters je 8. oktobra objavio analizu prema kojoj su demokrati proširili svoju kampanju na izborne jedinice u kojima je Trump 2024. pobijedio dvocifrenom razlikom. To uključuje dijelove Kanzasa, Mičigena, Oklahome, Teksasa i Virdžinije.
Takva strategija predstavlja značajnu promjenu u odnosu na početak izbornog ciklusa, kada su demokrati prvenstveno bili usmjereni na relativno mali broj konkurentnih mjesta u Predstavničkom domu.
Ipak, Reuters upozorava da snažniji anketni rezultati ne moraju automatski značiti jednako velike izborne dobitke. Dio analitičara razlikuje mogućnost umjerene promjene kongresne većine od mnogo šireg izbornog preokreta, koji se u američkoj politici naziva „plavi val“.
Prema podacima koje Reuters navodi 8. oktobra, republikanci trenutno imaju 218 mjesta u Predstavničkom domu, a demokrati 214. Preostala mjesta su upražnjena. Demokratima je potreban neto dobitak od četiri mandata kako bi preuzeli većinu.
Istraživanje CBS Newsa, ažurirano 4. oktobra, pokazuje da demokrati imaju prednost u nacionalnim biračkim preferencijama, a njihov izborni model procjenjuje raspodjelu mandata koja bi im donijela tijesnu većinu. Riječ je o procjeni modela, a ne o utvrđenom izbornom rezultatu.
Dodatnu sliku daje analiza portala Roll Call od 8. oktobra. Prema procjenama Inside Elections, broj konkurentnih izbornih jedinica povećan je sa 64 na 73 od početka izbornog ciklusa.
Od tih 73 mjesta, republikanci brane 43, a demokrati 30. To pokazuje da se znatno veći dio izborne borbe sada vodi u izbornim jedinicama koje trenutno predstavljaju republikanci.
Borba za Senat složenija je zbog rasporeda mjesta koja se ove godine biraju. Republikanci imaju 53 senatorska mjesta, dok demokrati i nezavisni senatori koji s njima sarađuju imaju 47.
Na izborima se odlučuje o 35 od ukupno 100 senatorskih mjesta. Demokratima je potreban neto dobitak od četiri mandata, uz zadržavanje vlastitih mjesta, kako bi ostvarili većinu.
Prema promjenama koje je Cook Political Report objavio 6. oktobra, izborna utrka u Kanzasu pomjerena je iz kategorije republikanske prednosti u kategoriju neizvjesne borbe. Nju Hempšir pomjeren je prema demokratima, a Sjeverna Karolina u kategoriju u kojoj analitičari bilježe izraženiju demokratsku prednost.
Cook navodi raspon od dva do šest mogućih demokratskih dobitaka, što obuhvata i prag potreban za promjenu većine. Taj raspon predstavlja analitičku procjenu, a ne utvrđen izborni ishod.
Prema procjenama Cook Political Reporta od 7. oktobra, sedam senatorskih utrka označeno je kao neizvjesno: Aljaska, Ajova, Kanzas, Mejn, Mičigen, Ohajo i Teksas.
U Teksasu istraživanje YouGova bilježi prednost demokrate Jamesa Talarica nad republikancem Kenom Paxtonom. Riječ je o državi koja je tradicionalno snažno republikansko uporište, pa se promjene u raspoloženju birača posebno pažljivo prate.
U Ohaju istraživanja također registruju konkurentnu utrku, dok se republikanci suočavaju s potrebom intenzivnije mobilizacije svojih birača.
U Kanzasu je promjena procjene Cook Political Reporta privukla posebnu pažnju jer je riječ o državi u kojoj republikanci tradicionalno ostvaruju dobre izborne rezultate.
U Mejnu republikanska senatorica Susan Collins brani mandat u konkurentnoj utrci, dok istraživanje Alaska Survey Research na Aljasci pokazuje tijesnu prednost Mary Peltola.
Mičigen ostaje jedna od važnih država za obje stranke, a Ajova se također nalazi među utrkama koje izborni analitičari označavaju neizvjesnim.
Ekonomsko nezadovoljstvo ostaje centralna tema američkih međuizbora.
Washington Post je 8. oktobra objavio analizu više od 8.000 političkih oglasa, vrijednih približno 1,6 milijardi dolara, koja pokazuje da se gotovo 60 posto oglasa bavi ekonomskim pitanjima, uključujući cijene, plate i troškove života.
Demokrati nastoje povezati te probleme s politikama Trumpove administracije. Republikanci naglašavaju vlastite ekonomske mjere, poreznu politiku i pitanja sigurnosti.
Posebno je zanimljivo da demokrati znatno više novca troše na oglase koji spominju Trumpa nego republikanci. Analiza je evidentirala približno 111 miliona dolara demokratskog i 11 miliona republikanskog oglašavanja povezanog s predsjednikom.
Rat s Iranom dodatno je promijenio političku raspravu. Reuters je 6. oktobra razgovarao s biračima u Ohaju, među kojima je zabilježio nezadovoljstvo ratom, inflacijom i agresivnim političkim reklamama.
Ipak, stavovi tih birača ne mogu se automatski prenijeti na cijelo američko biračko tijelo.
Jedan od važnijih pokazatelja promjena u kampanji nije samo javno mnijenje nego i način na koji stranke raspoređuju novac.
Axios je 8. oktobra izvijestio da republikanske organizacije usmjeravaju velika sredstva u odbranu senatorskih mjesta u Teksasu, Aljasci, Ajovi, Ohaju i Kanzasu.
Istovremeno, dio sredstava povučen je iz drugih izbornih utrka. Takve odluke mogu pokazivati gdje stranački stratezi procjenjuju da je dodatna potrošnja potrebna, ali same po sebi ne dokazuju kakav će biti izborni rezultat.
Promjena kongresne većine imala bi značajne posljedice i za predsjednika Trumpa.
Kontrola Kongresa neposredno utiče na predsjednikovu mogućnost provođenja zakonodavnog programa, usvajanja budžeta, potvrđivanja imenovanja i rada istražnih odbora.
Ako bi demokrati preuzeli Predstavnički dom, dobili bi mogućnost vođenja odbora i otvaranja istraga o djelovanju Trumpove administracije. Promjena većine u Senatu imala bi dodatne posljedice za potvrđivanje visokih državnih i pravosudnih imenovanja.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno su značajni nadzor nad američkom vanjskom politikom, politika sankcija, odnos prema NATO-u i američko angažovanje na zapadnom Balkanu.
U kontekstu nedavnih kontroverzi oko angažmana Trumpovih savjetnika za vlasti Rs, promjena odnosa snaga u Kongresu mogla bi uticati na intenzitet parlamentarnih istraga i saslušanja.
Međutim, sama promjena većine ne bi automatski značila vraćanje sankcija Miloradu Dodiku, jer izvršna vlast zadržava važne nadležnosti u njihovom provođenju.
Dodatnu pažnju izazivaju i sve otvorenije kritike unutar Republikanske stranke zbog angažmana Trumpovih savjetnika Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira u predizbornoj kampanji SNSD-a.
Republikanski senator Thom Tillis javno je kritikovao njihov angažman, dovodeći ga u vezu s politikom Rusije prema Balkanu i nastojanjima predsjednika Vladimira Putina da proširi ruski utjecaj.
Takve reakcije pokazuju da politika prema BiH nije isključivo pitanje odnosa demokrata i republikanaca, nego i predmet neslaganja unutar same Republikanske stranke.
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen također je kritikovala angažman Trumpovih saradnika za vlasti Rs i zatražila ponovno uvođenje američkih sankcija Miloradu Dodiku.
Ona je tokom posjete Sarajevu otvorila i pitanje porijekla novca kojim se finansiraju američki lobisti angažovani za interese vlasti Rs.
Podršku američkom angažmanu u BiH izrazio je i senator Dick Durbin, posebno naglašavajući značaj energetske nezavisnosti zemlje i realizacije projekta Južne plinske interkonekcije.
U preostalim sedmicama kampanje posebno će se pratiti promjene u anketama, izlaznost birača i raspodjela sredstava u konkurentnim izbornim jedinicama.
Razlika između borbe za Predstavnički dom i Senat ostaje značajna. Za promjenu većine u Predstavničkom domu demokratima je potreban relativno mali neto dobitak, dok je za kontrolu Senata potrebno osvojiti više republikanskih mjesta uz odbranu vlastitih.
